Elmir Sadiković, uvaženi profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u intervjuu za Bosnainfo govorio je o izborima koji su iza nas, političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ali i kako ocjenjuje djelovanje Christiana Schmidta, visokog predstavnika.
Izbori su iza nas i ništa suštinsko nije promijenjeno, bar tako djeluje, osim što je izgubio gospodin Bakir Izetbegović, stranke koje su se ujedinile protiv SDA, ne isključuju savezništvo sa HDZ-om. Dakle, sve djeluje kao da je bio cilj skloniti jednog čovjeka, a niko ne priča o tome kako sačuvati državu, odgovoriti neprijateljima, poboljšati ekonomiju, vratiti firme iz stečaja, itd…Kako profesore ocjenjujete političku situaciju u BiH?
Sadiković: Da pođemo od toga da je dobro što su se izbori održali. Bilo je uslovljavanja, prvenstveno HDZ-a da se izbori neće održati ili izborni rezultati implementirati ako se ne promjeni izborni zakon. Da nije bilo intervencije Visokog predstavnika u smislu osiguravanja finansijskih sredstava za ove i sve naredne izbore, možda bi se to i desilo. Ušli bi u jednu veoma ozbiljnu krizu delegitimizacije državnih institucija sa nesagledivim posljedicama.Što se tiče, uslovno rečeno, savezništva sa HDZ-om, to nije stvar izbora već nužnosti. Bez HDZ nije jednostavno moguće formirati vlast na nivou Federacije BiH i na državnom nivou. Neovisno o kome se radi.Mislim da je gospodin Bakir Izetbegović sam sebe porazio, prije svega lošom unutarstranačkom kadrovskom politikom. Očigledno su birači SDA na taj način pokazali svoje nezadovoljstvo načinom kako upravlja strankom, dok su istovremeno podržali stranačke liste SDA na svim nivoima.
SDA je ipak stranka sa nejvećim brojem glasova i u tom smislu pobjednik izbora. Koalicioni potencijal SDA je danas veoma slab i to je pitanje kojim se organi SDA trebaju baviti. Demokratija je sistem u kome stranke ili pojedinci gube izbore i to nije ništa tragično.Stanje u državi je svima poznato i nema potrebe za posebnom elaboracijom. U društvu i u politici su dominantna sigurnosna i identiteska pitanja.
Ekonomija i sve teži život običnog čovjeka je nažalost sporedna tema.U pogledu odnosa prema suštinskim pitanjima državnosti Bosne i Hercegovine, integracije u EU ili NATO savez, zaista ne vidim suštinsku razliku između SDA i drugih “probosanskih” stranaka. Ponašanje ili glasanje u državnom Parlamentu to potvrđuje.
Odgovor neprijateljima Bosne i Hercegovine je jačanje državnih institucija, integracija u EU i NATO – savez, i svakako vladavina prava. Proces integracije u EU i u NATO – savez usporavaju politike dezitegracije Bosne i Hercegovine mehanizmima etničkog i entitetskog glasanja. Tome se nije jednostavno suprostaviti. Ipak, mislim da smo u pogledu vladavine prava svi prilično zakazali. Da nije tako pozicija odbrane interesa države bi danas za “probosanske” politike u međunarodnim okvirima bila puno bolja.
Christian Schmidt je dodatno uzburkao sve političke stranke u Bosni i Hercegovini. Gospodin Željko Komšić obara Schmidtovu odluku na Ustavnom sudu BiH, a i Njemačka je uputila pismo u kojem je nezadovoljna potezima Schmidta, kako Vi komentirate poteze visokog predstavnika i koliko su njegovi potezi zapravo opasni po BiH?
Sadiković: Za Bosnu i Hercegovinu je opasno konzerviranje stanja u kome se nalazimo više od jedne decenije. Ne dijelim mišljenje velikog broja intektualaca, a posebno političara koji gospodina Schmidt-a predstavljaju kao neprijatelja Bosne i Hercegovine i na antizapadnoj retorici grade neke nove političke platforme. To je veoma opasno, po Bosnu i Hercegovinu a posebno po Bošnjake. U radu Visokog predstavika vidim iskren motiv da se stvari promjene. U pitanju je ne samo njegov kredibilitet, već i kredibilitet zemlje iz koje dolazi, a koja je dokazani prijetelj Bosne i Hercegovine. Što se tiče njegove intervencije u izborni zakon, ne smatram da je to idealno rješenje, ali neka neko objasni šta je to HDZ BiH dobio ovim izmjenama, a što već nije imao.
Pozitivne reakcije iz Hrvatske na izmjene izbornog zakona nisu iskrene i namjenjene su domaćoj političkoj javnosti. Vrijeme će to pokazati.
U dvodomnim parlamentarnim sistemima od načina izbora domova mnogo su važniji odnosi među njima. Ovo je početak promjena i očekujem od Visokog predstavnika da raducira nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBIH na pitanja od nacionalnog interesa i da institucionalno otkloni mogućnosti blokade formiranja izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Ako pokušamo da poredimo visoke predstavnike, Valentin Inzko nije bio političar, bio je diplomata, dok Schmidt igra drugačije, njegovi pregovori sa Hrvatima su izraženi, čak je to i Vlada Hrvatske potvrdila, što je skandalozno. Toliko miješanje u unutrašnja pitanja naše zemlje da je svima jasno da ideja Velike Hrvatske i Srbije ne umire. Kako BiH da odgovori?
Schmidt mora razgovarati sa svim akterima koji imaju uticaj u Bosni i Hercegovini. Na koncu znamo koji su akteri potpisali DMS, oni koji su sudjelovali u ratu i u agresiji na BiH. Stvarnost je i danas nažalost takva.Ideje Velike Srbije i Velike Hrvatske žive 150 godina i uvijek će figurirati u glavama nacionalista. O tome ne treba imati nikakvih iluzija. Stvar je konteksta i širih geopolitičkih okolnosti da li će se te ideje pokušati ostvariti. Tako je bilo 1939. godine i 1991. godine. U današnjim okolnostima ne vidim tu mogućnost. Hrvatska je članica EU i NATO Saveza. To članstvo je obavezuje. Srbija je posebna tema. Trenutno nema ni interes ni kapacitet da to pokuša ostvariti, ali paralelno na kulturnom, obrazovnom i svakom drugom planu integrira bh entitet RS u svoj sistem. Kreira se kod većine srpskog naroda identitet suprostavljen ideji Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. To je dugoročno velika opasnost.
Mi u Bosni i Hercegovini smo mnogo razjedinjeni, postoje unutarbosanske silnice koje rade na destrukciji identiteta Bosne i Hercegovine. Djeluje da je bošnjačka politika propala, radi se sve što ide u prilog neprijateljima naše države. Šta je suštinski važno za očuvanje naše Bosne i Hercegovine?
Sadiković: Ne mislim da je pluralizam mišljenja, ideja, političkih stranaka ili čak ideologija loša stvar za jedno društvo ili jedan narod. Naprotiv. Karakter naše savremene državnosti i posebnog identiteta je oblikovala naša historija, od ZAVNOBIH-a do referenduma o nezavisnosti 1992. godine. Država ravnopravnih naroda i građana, to bi trebala biti osnova svake probosanske politike.
Da završimo ovaj razgovor ipak sa optimizmom. Bosna i Hercegovina je sačuvala svoj subjektivitet kroz najteža vremena. Danas je nezavisna država, članica UN i potencijalni kandidat za članstvo u EU. Svako od nas treba u okviru svojih mogućnosti dati doprinos razvoju države, njenih institucija i njenog multietničkog identiteta. Najveća je odgovornost na onima koji donose političke odluke. Nikada lične ili stranačke interese ne bi trebali prepostaviti općem ili interesu države.