Značajno je pomenuti da je količinski i vrijednosni deficit ogroman, budući da se istovremeno iz naše zemlje izveze tek hiljadu tona ovog proizvoda, u vrijednosti od 12 miliona KM.
Kod uvoza dominiraju sirevi edamer, gauda, svježi, tvrdi i polutvrdi sirevi. Dakle, riječ je o proizvodima koji imaju perspektivu i u domaćoj proizvodnji. Na to upozorili i bh. proizvođači/izvoznici koji godinama skreću pažnju i iniciraju izmjene i dopune legislativnog okvira prema nadležnim institucijama.
Količinski pad izvoza
Naime, na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina Vanjskotrgovinske komore BiH održanoj u Livnu, razgovarano je o aktuelnoj problematici u ovom sektoru te vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda.
“Prema petogodišnjoj analizi vanjskotrgovinske razmjene, u sektoru prerade mlijeka bilježi se količinski pad izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina od 13.000 t, dok je jedinična izvozna vrijednost u konstantnom porastu”, saopćili su iz VTK BiH.
Izvoz u 2022. godini iznosio je 115 miliona KM i 67 hiljada tona, dok je uvoz iznosio 225 miliona KM i 56 hiljada tona. Izvoz 2022. godine je u odnosu na 2021. godinu vrijednosno rastao za 13,5% , a uvoz za 29%.
U strukturi proizvoda koji bilježe pad na prvom mjestu nalazi se UHT sterilizirano mlijeko -22,5%, maslac i mliječni namazi -18,66, te sir 13,97%. Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u 2022. godini bila su Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Kosovo.
Tržišta iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi uvoze, a kojim dominira uvoz sira bila su: Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.
Sjednici su prisustvovali predstavnici najznačajnijih izvozno orijentiranih mljekara u Bosni i Hercegovini: Meggle BH Bihać, Mljekara Livno, Mlijekoprodukt Kozarska Dubica, Pađeni Bileća, MI 99 Gradačac, Milkos Sarajevo, Inmer Gradačac i Eko sir Puđa Livno. Doneseni zaključci će biti upućeni nadležnim institucijama s ciljem unapređenja domaćeg i vanjskotrgovinskog poslovanja.