Iako se često predstavlja kao novi prehrambeni trend, kefir se u pojedinim dijelovima svijeta konzumira stoljećima. No koliko su njegove zdravstvene dobrobiti doista potvrđene i ima li smisla piti ga svaki dan?
Šta je zapravo kefir?
Kefir je fermentirani mliječni napitak koji nastaje dodavanjem tzv. kefirnih zrnaca u mlijeko. Tijekom fermentacije razvijaju se korisne bakterije i kvasci, zbog kojih kefir dobiva karakterističan blago kiselkast okus i laganu pjenušavost.
Osim u obliku napitka, dostupan je i u gušćoj, jogurtu sličnoj varijanti, a postoje i verzije pripremljene na bazi vode, piše BBC.
Može li pomoći zdravlju crijeva?
Stručnjaci ističu da je kefir jedna od najistraživanijih fermentiranih namirnica. Dosadašnje studije upućuju na to da redovita konzumacija može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom i probavu.
Istraživanja su pokazala da bi kefir mogao ublažiti zatvor, smanjiti pojedine pokazatelje upale u organizmu te olakšati probavne tegobe kod osoba koje teže podnose laktozu. Budući da se tijekom fermentacije dio laktoze razgrađuje, mnogima je kefir lakše probavljiv od običnog mlijeka.
Neka istraživanja također povezuju njegovu konzumaciju s povoljnijim vrijednostima kolesterola i krvnog tlaka, no znanstvenici upozoravaju da su dosadašnje studije uglavnom provedene na manjim skupinama ispitanika pa su potrebna dodatna istraživanja.
Dobar izvor proteina i kalcija
Osim što sadrži korisne mikroorganizme, kefir je i nutritivno vrijedna namirnica. Čaša od oko 250 mililitara sadrži približno devet grama proteina i oko 300 miligrama kalcija, što čini značajan dio preporučenog dnevnog unosa za odrasle.
Važno je imati na umu da kvaliteta kefira može varirati među proizvođačima jer različiti postupci proizvodnje utječu na količinu i raznolikost korisnih bakterija.
Koliko kefira treba piti?
Nutricionisti naglašavaju da kefir nije čudesna namirnica koja može nadoknaditi loše prehrambene navike, ali može biti vrijedan dio uravnotežene prehrane.
Osobama koje ga tek uvode u jelovnik, kao i onima s osjetljivom probavom ili sindromom iritabilnog crijeva, preporučuje se početi s manjom količinom, oko 100 mililitara dnevno, kako bi se probavni sustav postupno prilagodio.
Ako ne izaziva tegobe, količina se može povećati na jednu čašu dnevno, odnosno oko 250 mililitara.
Kako ga uključiti u prehranu?
Kefir se može piti samostalno ili koristiti umjesto jogurta. Odlično se slaže sa svježim voćem, zobenim pahuljicama, granolom i smoothiejima, a može poslužiti i kao baza za preljeve za salatu ili kao dodatak pikantnim jelima poput curryja i juha.
Stručnjaci ističu da je za zdravlje crijeva važnija redovita konzumacija manjih količina nego povremeno ispijanje većih doza. Ipak, najbolji učinak postiže se u kombinaciji s raznolikom prehranom bogatom voćem, povrćem i vlaknima, a ne oslanjanjem na jednu namirnicu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.