Analiza, koju je objavio Breakthrough National Center for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, Australija, opisuje klimatske promjene kao “skoro-srednjoročnu egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” i postavlja vjerovatan scenarij o tome gdje bi nas “posao kao i obično” mogao odvesti tokom sljedećih 30 godina.
U radu se tvrdi da su potencijalno “iznimno ozbiljni ishodi” sigurnosnih prijetnji povezanih s klimom često mnogo vjerovatniji nego što se konvencionalno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantificirati jer “ispadaju iz ljudskog iskustva u posljednjih hiljadu godina”.
Na našoj sadašnjoj putanji, upozorava izvještaj, “planetarni i ljudski sistemi dosežu ‘tačku s koje nema povratka’ do sredine vijeka, u kojoj izgledi da će Zemlja biti uglavnom nenastanjiva dovodi do raspada nacija i međunarodnog poretka. ”
Jedini način da se izbjegnu rizici ovog scenarija je ono što se u izvještaju opisuje kao “slično hitnoj mobilizaciji iz Drugog svjetskog rata”—ali ovaj put usmjereno na brzu izgradnju industrijskog sistema s nultim emisijama kako bi se pokrenula obnova sigurnu klimu.
Scenarij upozorava da će naša trenutna putanja vjerovatno zadržati najmanje 3 stepena Celzijusa (C) globalnog zagrijavanja, što bi zauzvrat moglo izazvati daljnje pojačavanje povratnih informacija oslobađajući daljnje zagrijavanje. To bi dovelo do sve bržeg kolapsa ključnih ekosistema “uključujući sisteme koraljnih grebena, amazonsku prašumu i Arktik”.
Rezultati bi bili poražavajući. Otprilike jedna milijarda ljudi bila bi prisiljena pokušati se preseliti iz nepogodnih uvjeta za život, a dvije milijarde suočilo bi se s nedostatkom zaliha vode. Poljoprivreda bi propala u subtropima, a proizvodnja hrane dramatično bi patila u cijelom svijetu. Unutarnja kohezija nacionalnih država poput SAD-a i Kine bi se raspala.
“Čak i za 2°C zagrijavanja, možda će biti potrebno preseliti više od milijardu ljudi, a u vrhunskim scenarijima, razmjeri uništenja nadilaze naše mogućnosti modeliranja s velikom vjerojatnošću da će ljudska civilizacija doći kraju”, izvještajne bilješke.
Novi brifing o politici napisali su David Spratt, direktor istraživanja Breakthrougha i Ian Dunlop, bivši viši izvršni direktor Royal Dutch Shella koji je prethodno predsjedao Australskom udrugom za ugljen.
U predgovoru brifinga, penzionisani admiral Chris Barrie—načelnik australskih odbrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik načelnika australske mornarice—hvali novine jer su razotkrile “neuljepšanu istinu o očajnoj situaciji u kojoj su ljudi i naš planet slikajući uznemirujuću sliku stvarne mogućnosti da ljudski život na Zemlji bude na putu izumiranja, na najstrašniji način.”
Barrie sada radi za Institut za klimatske promjene na Australskom nacionalnom univerzitetu u Canberri.
Spratt je za Motherboard rekao da je ključni razlog zašto se rizici ne razumiju taj što je “mnogo znanja koje se proizvodi za kreatore politike previše konzervativno. Budući da su rizici sada egzistencijalni, potreban je novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika korištenjem analize scenarija.”
Prošlog oktobra, Motherboard je izvijestio o naučnim dokazima da je UN-ov sažeti izvještaj za vladine političare o klimatskim promjenama – čiji su nalazi naširoko prepoznati kao “poražavajući” – zapravo previše optimističan.
Iako prijelomni scenarij postavlja neke od „visokih“ mogućnosti rizika, često nije moguće smisleno kvantificirati njihove vjerovatnosti. Kao rezultat toga, autori naglašavaju da konvencionalni pristupi riziku teže umanjivanju najgoreg scenarija unatoč njihovoj vjerovatnosti.
Scenarij Spratta i Dunlopa za 2050. ilustrira kako bi lako moglo biti završiti u ubrzanom klimatskom scenariju koji bi doveo do uglavnom nenastanjivog planeta u roku od samo nekoliko desetljeća.
“Vrhunski scenarij 2050. zatiče svijet u društvenom raspadu i potpunom haosu”, rekao je Spratt. “Ali postoji kratka prilika za hitnu, globalnu mobilizaciju resursa, u kojoj bi logistička i planska iskustva sektora nacionalne sigurnosti mogla igrati vrijednu ulogu.”