Prethodni toplotni rekordi oboreni su 2021., 2020. i 2019., a pet najviših temperatura evidentirano je u zadnjih šest godina.
2022. peta najtoplija godina dosad na Zemlji
Svjetski okeani od 1970. apsorbiraju čak 90 posto viška topline iz atmosfere, a s obzirom na to da se zrak ubrzano zagrijava zbog emisija stakleničkih plinova, okeani s vremenom upijaju sve više topline.
Novi rekord objavljen je u srijedu, samo nekoliko dana nakon što su naučnici iz evropske službe za klimatske promjene Copernicus objavili da je 2022. bila peta dosad najtoplija godina na našem planetu. Među prvih pet su 2016., 2020., 2019. i 2017., navodi agencija.
Sve je to dio dugoročnog obrasca zagrijavanja planeta, okeana i atmosfere.
Toplinske rekorde lani dosegnuo Sjeverni Pacifik, Sjeverni Atlantik, Antarktički ocean i Sredozemno more
Istraživanjem o zagrijavanju okeana, koje je vodio naučnik Lijing Cheng s Kineske akademije nauka, uočeno je da je svako desetljeće od 1958., kada su naučnici prvi put započeli s pouzdanim mjerenjem temperature okeana, bilo toplije od prethodnog.
A zagrijavanje se s vremenom ubrzavalo. Od kasnih osamdesetih se stopa kojom okean skladišti toplinu povećala za tri do četiri puta. Naučnici kažu da se određena područja zagrijavaju brže od ostalih.
Četiri glavna okeanska bazena dosegnula su vlastite regionalne toplotne rekorde u 2022., a među njima su Sjeverni Pacifik, Sjeverni Atlantik, Sredozemno more i Antarktički ocean.
Okeani sve više stratificirani
No to nije sve. U izvještaju stoji da su okeani sve više stratificirani, imaju slojevitu strukturu, što znači da se tople i hladne vodene mase ne miješaju tako lako i umjesto toga “zapinju” jedna o drugu, poput slojeva kolača.
Stratifikacija može otežati prijenos topline, kisika i vitalnih hranjivih tvari kroz vodeni stupac, a to može oštetiti morske ekosisteme i zadržati toplotu blizu površine vode, zbog čega se potom nastavlja daljnje zagrijavanje atmosfere.
Sve više temperature okeana imaju i druge ozbiljne implikacije za ostatak planeta. Voda se zagrijavanjem širi, a to znači da okeani zauzimaju sve više prostora jer zadržavaju više toplote, što pridonosi porastu razine mora.
Na što sve utiču zagrijani okeani?
Zagrijani okeani utiču na promjene vremenskih obrazaca u svijetu i uvelike utiču na svjetske hidrološke cikluse, pridonose intenzivnijim sušama u nekim područjima, odnosno ekstremnijim oborinama u drugima.
Hidrološki ciklus je stalan proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na našem planetu. Zemlja se smatra zatvorenim hidrološkim sistemom.
Topliji okeani predstavljaju svojevrsno “gorivo” za tropske ciklone, povećavajući intenzitet uragana. Protekla je godina bila rekordna i kada su posrijedi ekstremni vremenski uslovi u cijelome svijetu.
Evropu su zahvatile dosad nezapamćene ljetne vrućine, Kina je doživjela rekordnu sušu, Sjedinjene Države su pogodili toplotni valovi, šumski požari, česte poplave i uragani.
“Dok ne dosegnemo nultu emisiju i dalje ćemo svjedočiti obaranju rekordnih temperatura okeana”
Nedavno izvješće NOAA-e ukazuje na to da je Sjedinjene Države tokom 2022. pogodilo 18 klimatskih katastrofa, od kojih je svaka prouzročila štetu od milijardu dolara.
Takvi će se klimatski obrasci nastaviti kako se svijet bude zagrijavao, predviđaju klimatski modeli, a u međuvremenu će okeani nastaviti akumulirati sve više topote.
“Sve dok ne dosegnemo neto nultu emisiju, takvo će se zagrijavanje nastaviti, a mi ćemo i dalje svjedočiti obaranju rekordnih temperatura u okeanima, kao što je to bilo ove godine”, rekao je koautor studije Michael Mann, klimatolog sa Univerziteta Pennsylvania.
“Pojačana svijest o klimatskim promjenama i razumijevanje onoga što se događa u oceanima temelj su za sve buduće akcije koje će trebati poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena”, zaključio je Mann.
Studija je objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences.