Zakazana Književna noć sa Elmirom Helać Mekić

    Ovo druženje organizuje Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, a sam program počinje u 18 sati.

    Publici će će biti  predstavljeno sve  ono šta je ova  darovita autorica, u vremenu iza, pisala za najmlađe čitaoce, te se  upoznati  sa njenim književnim putem i pričama koje stoje iza knjiga i teme kojima se ona godinama vraća kroz rad sa djecom.

    O književnom, pedagoškom i stvaralačkom radu pored Elmire Helać Mekić, govorit će doktori Aida Čorbeg i Amina Delić Zimić, prof. Zekija Hanjalić, magistri Merima Lendo i Enesa Ustamujić Sejdić te emeritus profesor  doktor Velija Katica.

    Druženje će moderirati profesorica Senka Avdukić, dok će kao gosti nastupiti: Hor „Sportissimo Kids“, Isma Atović i Trio „Romansa“.

   Nakon što je 2015. godine objavila svoj prvi  roman „Kamen“, do danas je napisala veći broj romana, zbirki basni i slikovnica. Romani „Kaldrma“, „Psi s raskrsnice“, „Djetinjstvio jednog vremena“ i „Mila“, te zbirke basni „Horozgrad“, „Mačak vegetarijanac“ i  „Žaba u štiklama“, strip-slikovnica „Sarajevska priča“… neka su od  njih.

    Prvi roman autorice „Kamen“ prati dječake Damira i Nedima. Priča počinje u istočnoj Bosni 1992. godine i seli se u opkoljeno Sarajevo. Topla je to priča o prijateljstvu, preživljavanju i solidarnosti među djecom u najtežim ratnim trenucima, prožeta željom za mirom.

   „Kaldrma” je direktni nastavak romana „Kamen”. Dječaci odrastaju na sarajevskoj kaldrmi, suočavaju se sa posljedicama rata i kreću u potragu za izgubljenim roditeljima. Fokus priče je na nadi, upornosti i važnosti porodice, te na tome kako ljubav i prijateljstvo mogu premostiti i najveće životne tragedije.

    „Psi s raskrsnice” je priča  ispričana iz perspektive napuštenih pasa koji žive na ulici. Kroz njihove sudbine ogledaju se ljudski karakteri i ponašanje društva prema slabijima. Knjiga snažno razvija empatiju, humanost i odgovornost prema životinjama i svim bićima koja ovise o našoj pomoći.

    „Djetinjstvo jednog vremena”  prati odrastanje djece u modernom, digitalnom dobu. Bavi se izazovima s kojima se školarci susreću balansirajući između stvarnog svijeta i društvenih mreža. Djelo upozorava na opasnosti otuđenja zbog prekomjerne upotrebe IT tehnologija i naglašava važnost igre uživo, prirode i stvarnog druženja.

    „Mila” je dubok i emotivan društveno-angažirani roman o djevojčici Mili. Knjiga hrabro otvara teme porodičnog nasilja, siromaštva i vršnjačkog etiketiranja. Priča je to o preranom odrastanju i snazi dječijeg duha, koja uči djecu i odrasle da ne sude drugima na osnovu materijalnog statusa.

    „Horozgrad” je zbirka edukativnih basni smještena u izmaštani grad peradi. Kroz likove životinja prikazane su situacije iz školskih dvorišta. Glavni cilj djela je prevencija vršnjačkog nasilja. Uči djecu prepoznavanju nasilnog ponašanja, toleranciji i važnosti prijavljivanja problema.

    „Mačak vegetarijanac i Žaba u štiklama” zbirka je duhovitih basni s neobičnim i simpatičnim likovima koji odstupaju od uobičajenih stereotipa. Djelo promoviše prihvatanje različitosti i uči djecu da svako ima pravo biti jedinstven i drugačiji od okoline.

     „Sarajevska priča” je strip-slikovnica edukativnog karaktera koja vodi najmlađe čitaoce kroz historiju, legende i ljepote sarajevskih mostova. Ona razvija ljubav prema kulturnoj baštini i domovini na zabavan i djeci vizuelno privlačan način.

    Inače, Elmira Helać Mekić istaknuta je bosanskohercegovačka književnica za djecu i mlade te profesorica razredne nastave. Rođena je u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednju školu te diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Već dugi niz godina radi kao profesorica razredne nastave, uspješno spajajući svoju ljubav prema prosvjetnom radu, edukaciji i pisanoj riječi.

    Njen književni rad fokusiran je na dječiju književnost, a u svojim djelima na djeci blizak način obrađuje važne i aktuelne društvene teme, poput prijateljstva, empatije, vršnjačkog nasilja, odrastanja, porodičnih odnosa te utjecaja modernih tehnologija i društvenih mreža. Posebno je prepoznatljiva po svom radu s djecom s poteškoćama u razvoju i učenju.

    Književna i pedagoška kritika izuzetno pozitivno ocjenjuje njen rad ističući je kao jednu od najvažnijih i najčitanijih savremenih autorica dječije književnosti u Bosni i Hercegovini. Kritičari često naglašavaju da Elmira piše jezikom koji djeca lako razumiju. Njene priče nisu nametljive niti strogo didaktične, već djecu kroz zanimljive zaplete i humor spontano uvode u ozbiljne životne teme. Profesori i pedagozi ističu da su njene knjige „izuzetno prilagođeno štivo za školsku lektiru“. Zbog toga su njeni romani uvršteni u obavezni nastavni plan i program u školama Kantona Sarajevo, što se u stručnim krugovima smatra najvećom potvrdom kvaliteta jednog pisca za djecu.

    Kritika visoko cijeni njenu spremnost da se u formi dječijeg romana bavi teškim i aktuelnim društvenim problemima – poput vršnjačkog nasilja, inkluzije dece s poteškoćama u razvoju, siromaštva i porodičnog nasilja. Knjige se posmatraju kao odličan alat za rad u inkluzivnim učionicama.

    Činjenica da ju je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH tri godine zaredom nominovala za prestižnu svjetsku nagradu „Astrid Lindgren Memorial Award” koja se smatra najvećom nagradom za dječiju književnost govori o visokom stepenu poštovanja koje uživa među stručnjacima.

    Njen rad je spoj vrhunske pedagogije i plemenite književnosti koji uspješno sklanja djecu od ekrana i vraća ih istinskim ljudskim vrijednostima.

.    Sva njena djela snimljena su u audio formatu u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica BiH kako bi bila dostupna svima.