Šta ostaje od života koji smo zamišljali drugačije? Koliko naših odluka zaista pripada nama, a koliko su ih oblikovali porodica, društvo i vrijeme u kojem smo odrastali? Ova pitanja nalaze se u središtu knjige „Zovem se sin“ Ene Mitrovski.
Završetkom njegove vojne karijere prestaju i lutanja među gradovima bivše države. Z. napokon ima vremena za ono što mu je preostalo: hranu, spavanje i sport. Iza njega su, međutim, neispunjeni snovi, hladno djetinjstvo i Ona s kojom šuti. Tu je i mladost puna perspektive, odjednom zarobljena u nelagodnom vremenu dužnosti i tranzicije.
„Zovem se sin“ zbirka je priča o specifičnoj jugoslavenskoj generaciji koja je svoj život zamišljala drugačije, a zatekla se u svijetu koji je u međuvremenu promijenio pravila. Riječ je o kratkoj, intrigantnoj studiji tihe borbe običnog čovjeka s vlastitom sudbinom i velikim sistemskim promjenama koje su mu obilježile život, a o kojima ga niko nije pitao.
U osvrtu na knjigu, književna kritičarka i profesorica Vladislava Gordić Petković ističe:
„Pred nama je melanholičan i opor portret života ozbiljno narušenog historijom. Životopis jednog Z. teče kroz sedam decenija između snova i želja, želja i nemoći, nemoći i apsurda, pretočen u ep bez heroja i u spomenar bez idile. Ena Mitrovski nadahnuto i sigurnom rukom piše omaž junaku makedonskog klasika dječije literature od prije više od šest decenija.“
Književnica Slađana Nina Perković, govoreći o prvijencu Ene Mitrovski, prepoznaje u njemu i širu, međugeneracijsku priču:
„Književni prvijenac ‘Zovem se sin’ Ene Mitrovski nije samo priča o Z. To je priča o porodici, o naslijeđenim ulogama i teretu koji nosimo čak i onda kada više nemamo kome polagati račune. O generacijama koje su bile naučene da budu odgovorne, poslušne, vjerne i izdržljive, ali ne i da prate vlastite želje i osjećanja te otkriju ko su i šta zapravo žele od života.“
Ena Mitrovski rođena je 1986. godine u Sarajevu. Zvanje profesorice srpskog jezika i književnosti stekla je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Njena profesionalna interesovanja usmjerena su na kulturu, umjetnost, medije i komunikacije.
Dugogodišnje iskustvo u televizijskom novinarstvu i autorskom radu stiče na Alternativnoj televiziji (ATV), gdje kreira i realizuje autorske emisije posvećene kulturi, umjetnosti i savremenim društvenim temama. Osnivačica je i rukovoditeljica umjetničke platforme „Prostor“, a njen stvaralački angažman obuhvata i pisanje scenarija za filmove, muzičke spotove i reklamne sadržaje.
Zaposlena je u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, gdje se bavi odnosima s javnošću, komunikacijama i promocijom muzejskih programa i projekata. Posebno je zainteresovana za savremene umjetničke prakse, kulturnu saradnju i podršku mladim umjetnicima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.