Nakon toga dolaze obaveze po ročnosti. Detaljnom tj. dubinskom analizom svih pozicija na svakom analitičkom računu sa pratećim knjiženjima u bruto bilansu se može doći do zaključka da li je iskazana fer vrijednost potraživanja i obaveza. Daljnom analizom uz uvid u dokumentaciju može se provjeriti stanje bruto bilansa na određeni dan.
Na taj način se sačinjava pregled pozicija bruto bilansa i vrši usporedba sa finansijskim izvještajima koji su propisani u Zakonu o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. Na kraju slijedi postupak analize i prezentacije finansijskih izvještaja. Postoji pravilo da se samo na tačnim i provjerenim pokazateljima može graditi analiza boniteta poslovanja. Sličnu analizu sam radio 2018. godine na d.d. GIKIL Lukavac za potrebe Vlade TK.
Radilo se o analizi promjena na kapitalu za potrebe arbitražnom postupka . U detaljnoj analizi sam dao ocjenu stanja koja je poslužila pravnom timu da vodi postupak pred sudom. Navedenu analizu sam izložio na sjednici Vlade TK. Daljni slijed stečaja KHK i GIKIL nisam pratio. Ono što sam vidio mogao sam naslutiti ono što se dešavali, od 2018. godine do danas, kod privrednih društava koja su ušla i koja će ući u postupak stečaja. Izjave zvaničnika u slučaju NŽZ u vezi postupka stečaja sam u potpunosti shvatio. Mišljenja sam da su postojala i bolja propuštena rješenja.
Postupak stečaja je mogao pokrenuti svaki povjerilac. Zatim, postojala je mogućnost predstečajnog postuka da se izvrši finansijska stabilizacija i reorganizacija kao i reorganizacije u stečajnom postuku. Postoje razni mogući modeli da se u postupku stečaja uradi program reorganizacije i stabilizacije.
Ostaje da se ovaj postupak uradi od strane stečajnog sudije i stečajnog upravnika uz angažovanje stručnih institucija koje će ponuditi rješenja koja su u skladu sa Zakonom o stečaju Federacije BiH. Proces koji traje nekoliko desetljeća nije moguće riješiti u kratkom periodu. Za sve treba Plan i Programa. Bez toga nije moguće dobiti dobar rezultat. Radi se o upravljanju u krizama. Za to trebaju iskusna lica koja mogu umanjiti štete uzrokovane krizom. Dosadašnje štete se mogu mjeriti stotinama i milijardama KM. Iste su uzrokovane neznanjem i lošim odlukama.
Posljedice šteta snose svi učesnici: vlasnici, menadžment i radnici. Gubici dohotka, dobiti i kapitala su veliki i mogu se iskazati u milijardama KM . Rezultat je slabljenje i stagnacija ekonomije države BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.