Ova korelacija bi bila logična da se ne izvodi iz različitih odnosa. Kod plate je to radni status. Logično bi bilo da plata bude u nivou onoga što se nazivaju potrebe. Ekonomski to bi značilo onoliko koliko se obezbjeđuje za prostu reprodukciju rada. Osnivači marksizma su to nazivali “željeznim nadnicama”.
To bi značilo da radnik može zadovoljiti “nužne” životne potrebe. Radi se o tržišnoj kategoriji. U Bosni i Hercegovini je jasno da se sa minimalnim platama ne mogu obezbijediti potrebe radnika. Rješenje je odlazak na svjetska tržišta rada. Zašto? Zato što rad ima veću cijenu. Nadnica kao cijena rada je veća. Kod penzija je to drugačije. Zašto? Penzije su fiskalna kategorija. Izvedene su iz fiskusa.
Taj fiskus se zove doprinos i porez. Radi se o priližnoj istoj kategoriji dažbina koja se razlikuje samo u poreskoj osnovici. Kod doprinosa je to plata. Kod poreza je dohodak ili dobit zavisno kako se utvrđuju tj.indirektno u potrošnji ili direktno u proizvodnji ili raspodjeli. Sva logika ekonomskog sistema pokazuju da se plate i penzije ne mogu isključivo dovoditi u vezu bez drugih parametara. Postavlja se pitanje kojih?
Jedna je vezana za očuvanje realne vrijednosti penzija. Druga je vezana za rast ekonomije i standarda. S toga je logično da se penzije isplaćuju dijelom iz doprinosa na plate, a dijelom iz poreza. Ako bi se ovaj odnos u isplatama utvrdio kroz fiskalnu politiku moguća je operacionalizacija tog modela. To bi značilo obaranje iznosa minimalne plate kao osnovice i obaranjem visine stope doprinosa. Razlika bi se “zahvatala” kroz indirektne i direktne poreze. Na koji način?
Na prvom mjestu kroz sistem efikasnog ubiranja poreza. Mogućnosti su velika. Jedna od mjera je fiskalizacija u sistemu beezgotovinskog plaćanja i sistem digitilizacije.
Drugi način je kadrovsko i materijalno jačanje poreskih organa. Treći način je promjene u zakonskoj regulativi u sistemu direktnih poreza ( poreza na dohodak i poreza na dobit). Da zaključim. Na kraju fiskalne 2025. godine se ostavljaju veoma male šanse da se riješe pitanja minimalnih plata i penzija.
Entitetske vlasti u BiH bi morale pristupiti cjelovitom rješenju fiskalne politike u dijelu poreza i doprinosa. Naredna 2026. godina je godina izbora. U toj godini sve će ličiti na priču lovca i političara. Političar ” laže ” prije izbora. Lovac “laže” poslije lova.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.