Kolumne

Dvije amandmanske promjene Ustava BiH KOJE BI RIJEŠILE MNOGE PROBLEME

Samo jednom amandmanskom promjenom odredBI o izboru za tri člana Predsjedništva svePresude Evropskog suda za ljudska prava bi se mogle implementirati kad je Predsjedništvo BiH u pitanju.

FOTO: FENA
FOTO: FENA
arhiva

A to je da cijela Bosna bude jedna izborna jedinica za članove Predsjedništva BiH, a da tri člana Predsjedništva budu prva tri kandidata sa najvećim brojem glasova s tim da ne mogu biti iz reda istog naroda i da ako je prvi iz reda jednog naroda druga dva ne mogu biti iz reda istog naroda, a treći po broju ne može biti iz reda prva dva sa osvojenih najviše glasova odnosno treći mora biti iz reda drugog naroda.

Tako bi dobili šansu svi bez obzira kako se izjašnjavaju.

Zadovoljene bi bile sve presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi Predsjedništva BiH, ustavna preambula koja pored tri imenovana naroda u isti rang uvodi i ostale narode i građane BiH, a glasači bi bili mnogo zadovoljniji jer ne bi kao dosad bili ograniceni da u Rs mogu birati samo Srbina a u Federaciji Bošnjaka ili Hrvata.

A kandidat za člana Predsjedništva BiH bi mogao biti pored Bošnjaka, Srbina i Hrvata, i Bosanac, Jevrej, Rom ili pripadnik drugog naroda.

Na ovome je trebala raditi probosanska politika jer jednom promjenom odredbe Ustava BiH bi se sve promijenilo.

Za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH to bi se moglo riješiti sa 19 delegata odnosno pored postojećih petnaest (pet Bošnjaka, pet Srba i pet Hrvata) dodavanjem četiri iz reda Ostalih naroda i građana BiH. A od SAD i EU bi trebalo tražiti podršku da se izvrši politički pritisak na poslanike kako bi se obezbijedila dvotrećinska većina u Predstavničkom domu neophodna za ove amandmanake promjene Ustava BiH.

Na taj način bi se ostvarila ustavna preambula koja govori da ovaj Ustav utvrđuju tri konstituentna naroda Bošnjaci, Srbi i Hrvati zajedno sa Ostalim ( narodima) i građani Bosne i Hercegovine i riješila kolizija samog Ustava BiH i njegove odredbe sadržane u članu 2. stav 2. koja govori da Evropska konvencija o ljudskim pravima i njeni protokoli imaju snagu direktne primjene i iznad su domaćih zakona i odredaba člana 4. i 5. Ustava BiH koje se odnose na Parlamentarnu skupštinu i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Ovo bi trebala biti politička platforma svih kako vole da se zovu probosanskih snaga a ne da samo inferiorno reaguju na inicijatove sa hrvatske strane o trećem entitetu ili trećoj izbornoj jedinici.