U Rusiji ga, međutim, vide kao biznismena koji je nepravedno zatvoren tokom “pretjerano agresivne iznenadne američke operacije” hapšenja.
Nicolas Cage ga glumi u filmu “Gospodar rata” iz 2005. godine koji je inspirisan Boutom, bivšim oficirom sovjetskih zračnih snaga koji je slavu stekao navodno snabdijevajući oružjem građanske ratove u Južnoj Americi, Bliskom istoku i Africi.
Među njegovim “klijentima” su bili Charles Tejlor iz Liberije, dugogodišnji libijski lider Moammer Gaddafi i obje strane u građanskom ratu u Angoli.
SAD i Rusija u četvrtak su izvršile razmjenu zatvorenika – košarkaške zvijezde Grener i ruskog trgovca oružjem Bouta.
Namamljen na razgovor u Bangkoku
Rusija je godinama zahtijevala od SAD-a oslobađanje 55-godišnjeg Bouta (55), osuđenog na 25 godina zatvora pod optužbom za terorizam.
Tužioci su tada rekli da je spreman prodati oružja za 20 miliona dolara, uključujući rakete zemlja-zrak za obaranje američkih helikoptera, a kada su to iznijeli na izricanju presude 2012, But je uzviknuo: “To je laž!”.
Bout je uporno tvrdio da je nevin, opisujući sebe kao legitimnog biznismena koji nije prodavao oružje.
Boutov slučaj se uklopio u narativ Moskve da Washington nastoji klimavim optužbama teretiti, zarobiti i ugnjetavati nevine Ruse:
“Od slučaja Bout, razvio se pravi ‘lov’ Amerikanaca na ruske građane širom svijeta”, pisao je prošle godine vladin list Rosijska gazeta.
Rusija je njegov slučaj predstavljala kao pitanje ljudskih prava, a njegova supruga i advokat tvrde da mu se zdravlje pogoršalo u teškom zatvorskom režimu gdje stranci nemaju prava kao Amerikanci.
Bout je trebao da bude pušten na slobodu najranije tek 2029.
Iz američkog pravosuđa dolaze tvrdnje da su ga američki operativci nagovorili da kaže da je svjestan da su Amerikanci mogli biti žrtve oružja koje je prodao, ali je on ipak, umjesto kazne doživotnog zatvora dobio samo obaveznu minimalnu od 25 godina.
Njegov branilac je tvrdio da se SAD svetio Boutu jer im je bilo neprijatno što su njegove kompanije pomagale da isporuče naoružanje čak i američkim vojnim izvođačima koji su učestvovali u ratu u Iraku i to uprkos sankcijama Ujedinjenih nacija koje su uvedene protiv Buta 2001. godine zbog njegove reputacije ozloglašenog ilegalnog trgovca oružjem.
Imovina od šest milijardi dolara
Procijenjeno je da je Bout imao šest milijardi dolara imovine u martu 2008. kada je uhapšen u Bangkoku, na Tajlandu. Američke vlasti su ga prevarile da napusti Rusiju zbog, kako je mislio, sastanka oko poslovnog dogovora o isporuci onoga što su tužioci opisali kao “arsenal oružja koji oduzima dah – uključujući stotine raketa zemlja – zrak, mitraljeza i snajperskih pušaka, deset miliona metaka i pet tona plastičnog eksploziva”.
Priveden je u luksuznom hotelu u Bangkoku nakon razgovora s doušnicima američke operacije hapšenja koji su se predstavljali kao zvaničnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koje je Washington klasifikovao kao narko-terorističku grupu.
U SAD je doveden u novembru 2010.
Visoki ministar britanskog ministarstva inostranih poslova, koji je bio uključen u optužnicu vlade SAD protiv Bouta, smislio mu je nadimak “trgovac smrću”.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova u saopćenju je reklo da se razmjena dogodila u Abu Dhabiju, a ruska televizija prikazala je snimak Bouta u privatnom avionu, gdje mu se mjeri krvni pritisak i telefonski razgovara s porodicom. Kasnije je prikazan njegov dolazak na moskovski aerodrom Vnukovo, sa suprugom i majkom kako ga grle.
“Jednostavno su me probudili i rekli mi da pokupim svoje stvari”, rekao je Bout, misleći na zvaničnike američkih zatvora.
“Nisu dali nikakve posebne informacije, ali sam razumio situaciju koja se odvijala.”
‘Loš posao’
Rusija je godinama vršila pritisak za Boutovo oslobađanje, a kako su rasla nagađanja o takvom dogovoru, Gornji dom Parlamenta otvorio je izložbu slika koje je napravio u zatvoru – od sovjetskog diktatora Jozefa Staljina do mačića.
Prikaz te umjetnosti naglasio je Boutovu složenu ličnost. Iako je bio u krvavom poslu, 55-godišnjak je bio vegetarijanac i obožavatelj klasične muzike, a za njega se kaže da govori šest jezika, prenose agencije.
I bivši savezni sudija koji ga je osudio 2011, smatra da je njegovih 11 godina iza rešetaka primjerena kazna.
“Odslužio je dovoljno vremena za ono što je učinio u ovom slučaju”, rekla je Shira A. Scheindlin za Associated Press u julu dok su se izgledi za njegovo puštanje činili sve većim.
Griner, koja je u februaru uhapšena na moskovskom aerodromu nakon što su joj u prtljagu pronađene posude sa uljem kanabisa, u augustu je osuđena na devet godina zatvora.
Washington je protestovao zbog njene kazne, nazivajući je nesrazmjernom, a neki su posmatrači sugerisali da bi razmjena trgovca oružjem za nekog ko je u zatvoru zbog male količine droge bila loš posao.