Za pola godine su zemlje i njihove vlade razradile i realizovale niz koraka i planova kako bi bile što nezavisnije od ruskog gasa. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini se tapka u mjestu. O alternativnim interkonekcijama se priča godinama, ali realizacija još nije pomjerena s mrtve tačke.
Gasovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska je proglašen projektom od strateškog značaja za Federaciju BiH shodno zaključku vlade tog entiteta iz juna 2017. godine, te je u skladu s navedenim BH-Gas, u saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, opredijeljen njegovoj realizaciji. Partner sa hrvatske strane je preduzeće Plinacro.
„U proteklom periodu su uloženi ogromni napori od strane BH-Gasa, te su realizovane brojne aktivnosti na pripremi realizacije projekta, što uključuje i izradu projektne i tehničke dokumentacije. Konkretno, nakon izrade Idejnog projekta (oktobar 2020.), Studije izvodljivosti (oktobar 2020.) i Studije uticaja na okoliš i društvo (januar 2021.), u junu 2021. godine je obezbijeđena okolinska dozvola, nakon čega je podnešen zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Trenutno je taj postupak u toku“, navode iz BH-Gasa, piše Aljazeera.
Projektom bi se trebala povećati sigurnost snabdijevanja potrošača, ali i omogućiti gasifikacija južnog dijela Bosne i Hercegovine, odnosno lokalnih zajednica u kojima ovaj energent do sada nije bio dostupan. Istovremeno bi se i postojećim korisnicima u Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo omogućilo bezbrižnije praćenje vijesti o mogućim prekidima u isporuci ovog energenta. Ipak, u ovoj državi politika ima posljednju riječ.
„Projekat gasne interkonekcije sa Republikom Hrvatskom počeo je prije gotovo 15 godina prvom fazom koja je podrazumijevala izgradnju plinovoda Zenica – Travnik. Druga faza projekta je bila nastavak gradnje prema Hrvatskoj, preciznije prema Zagvozdu. Plinovod Zenica – Travnik nikad nije dobio upotrebnu dozvolu zbog nekvalitetno izvedenih radova, a druga faza je, kako vidimo, stopirana. Prije gotovo četiri godine izrađen je međudržavni sporazum kojim je definisana realizacija spajanja dva plinovodna sistema Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali nikad nije dobio saglasnost Vijeća ministara“, navodi Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH-Gasa.
Poručuje da je prije također četiri godine izrađen Prijedlog Zakona o južnoj interkonekciji koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali je sada zaustavljen na Domu naroda iz, kako kaže, čisto nacionalnih razloga. Time je potvrdio već prisutna medijska nagađanja o zahtjevima za uspostavu „hrvatskog preduzeća za distribuciju gasa“ u Bosni i Hercegovini.
„Formirana je kompanija Južna plinska interkonekcija koja je u zakonu, prema prijedlogu hrvatskih delegata zamjenila BH-Gas, čime je obesmišljen kompletan projekat. Sada uvjeravati hrvatske delegate ili politiku da je Južna interkonekcija projekat BH-Gasa, da je urađen idejni projekat, studija uticaja na okoliš i studija isplativosti, te predat zahtjev za urbanističku saglasnost je besmisleno, jer sada se prebrojavaju krvna zrnca, a ne kako realizirati projekat. I međudržavni sporazum, i Zakon o Južnoj interkonekciji su moje ideje koje su trebale ubrzati realizaciju projekta. Što se desilo za vrijeme Uprave na čelu sa Jasminom Salkićem? Nakon njega je uništena uspostavljena saradnja sa kantonima u Hercegovini i sada se prešlo na brojanje krvnih zrnaca, čime je ovaj projekat, mislim, trajno zaustavljen“, kategoričan je Bečarević.
Smatra besmislenim objašnjavati uloge u projektu, jer neko godinama drži dokumente u ladicama, ali napominje da je neko iz Federalnog ministarstva energije izbacio ili dozvolio izbacivanje BH-Gasa iz Prijedloga Zakona o Južnoj interkonekciji, čime je za njega sve rečeno.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nisu ogovorili na naše upite, ali iz preduzeća BH-Gas koji je osnovala Vlada Federacije BiH su ponudili stavove kako je na već dogovorenu stvar uslijedilo amandmansko djelovanje političara u skupštinama.
„U redovnoj proceduri donošenja Zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska su podneseni amandmani koji su usvojeni od strane predlagača i uvršteni u finalni tekst prijedloga zakona. BH-Gas je upoznat i sa amandmanima koji su naknadno podneseni, a Vlada Federacije BiH u saradnji sa resornim ministarstvom provodi akivnosti u kontekstu usvajanja zakona u sadržaju i obimu koji bi na najbolji mogući način osigurao uspješnu realizaciju projekta“, odgovaraju iz te državne kompanije.
U Programu javnih investicija Federacije BiH za period 2022-2024. je među 132 projekta vrijednosti 16,7 milijardi konvertibilnih maraka (8,6 milijardi eura) uvršten projekat regionalnog plinovoda. Za to vrijeme je partner sa hrvatske strane odradio veliki dio posla i čeka razrješenje situacije sa druge strane granice. Pravac Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik, s odvojkom za Mostar je u visokoj fazi pripreme. Za dionicu Dugopolje – Zagvozd u dužini od 52 kilometra Plinacro je ishodio studije, rješenja, dozvole…
„U tijeku je izrada objedinjenog glavnog projekta, a ishođenje objedinjene građevinske dozvole očekuje se također u studenom 2022. godine“, kažu iz preduzeća Plinacro.
Južna interkonekcija nije jedina bila i jeste u opticaju. Postoji i Zapadna interkonekcija koja bi trebala povezati hrvatski gasovod sa Bosanskom Krupom, sa dva odvojka, za Bihać i Veliku Kladušu. No, tu je pored izostanka realizacije, manje i same priče.
„Skupština Unsko-sanskog kantona je još u augustu 2009. godine usvojila Predinvesticionu studiju gasifikacije kantona. Negdje 2011. godine dobiveno je prvo odobrenje kredita od strane EBRD-a i nakon toga sve je stalo. U mandatu gospodina Salkića ponovno je pokrenuto ovo pitanje, a prije gotovo tri godine urađen je memorandum koji su trebale potpisati Vlada Unsko-sanskog kantona i Vlada Federacije BiH, ali premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić nikad nije bio pozvan na potpisivanje tog dokumenta. Hrvatska je ostavila mogućnost priključka na Plitvičkim jezerima, ali uzalud“, podsjeća Bečarević.
U Hrvatskoj i dalje tu opciju drže otvorenom, mada imaju stanovite zadrške. „Sukladno Plinacrovom Desetogodišnjem planu razvoja plinskoga transportnog sustava predviđeno je da će se Zapadna interkonekcija na području Republike Hrvatske sastojati od dva plinovoda: Lička Jesenica – Rakovica i Rakovica – Bihać, ukupne duljine 30-ak kilometara. Radi se o relativno dugačkim plinovodima, koji prolaze teško prohodne i nenaseljene krajeve te imaju relativno male potencijale potrošnje“, poruka je hrvatskog gasnog distributera.
Za BH-Gas realizacija ovog projekta ima svoju opravdanost, kako sa aspekta potencijalnog tržišta u Unsko-sanskom kantonu koji pokazuje interes, tako i sa aspekta mogućnosti da se realizacijom druge faze gasifikacije ovog kantona dugoročno gledano, ovaj interkonekcijski gasovod poveže s postojećim gasnim transportnim sistemom Bosne i Hercegovine i time poveća sigurnost snabdijevanja.
„Zapadna interkonekcija je zbog svog značaja uključena u Okvirnu energetsku strategiju Bosne i Hercegovine do 2035. godine, Strateški plan i Program razvoja energetskog sektora Federacije BiH iz 2009. godine, te Program javnih investicija Federacije BiH 2022-2024. Ujedno, BH-Gas prijavljuje projekat i na liste koje se odnose na međunarodne odnosno EU i regionalne razvojne planove, kao što je ENTSOG TYNDP, a u raspoloživim okvirima nastojimo osigurati i eventualna grant sredstva za izradu projektne dokumentacije“, napominju iz BH-Gasa.
Dok se ne realizuju davno smišljeni planovi, stanovnici znatnog dijela Bosne i Hercegovine brinu višestruke brige. Hoće li imati energenata i novca kojim bi ga platili? Vlada Srbije je donijela odluku o zabrani izvoza gasa od 31. oktobra, što znači da će se stopirati punjenje bosanskih cisterni sa komprimiranim prirodnim gasom. Nema definisane jedinice za mjeru straha, ali ona bi sigurno bila visoka.
„Stopiranjem plinskih projekata svi gube. Ponavljam da je sve bilo spremno i politika nas vraća u kameno doba iz samo njima znanih razloga. Tačno je da nemamo jedinicu mjere za strah, kao što nismo imali niti 2009. godine prilikom potpune obustave plina iz Rusije, ali vidite da politike ne dozvoljavaju projekte koji su normalne za čitav svijet. Zamislite da je izgrađena Južna interkonekcija ili konekcija u Unsko-sanskom kantonu, koji bi sve benefiti bili? Da li bi netko sada strahovao da li će biti gasa sa istoka, a sa juga već sve spremno za preuzimanje gasa sa Terminala Krk. Nama prodaju priču kako je Turski tok rješenje, a iz tog gasovoda samo može ruski gas i ništa drugo“, zaključuje Almir Bečarević.
Večernji list je prošle sedmice pisao o otvaranju istrage Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) oko odluke federalnih vlasti za prelaz na opskrbu gasom posredstvom projekta “Turski tok” ruskog Gazproma zbog „dalekosežnih energetskih, financijskih i sigurnosnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu“.