SAD i Velika Britanija su zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru proveli velike zračne udare na ciljeve u Jemenu. Huti su pobunjenička grupa koju podupire Iran i koja kontrolira veliki dio Jemena.
Američki predsjednik Joe Biden je kazao da su američka i britanska vojska, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Nizozemske, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta.
Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sistemi protivzračne odbrane i skladišta oružja.
Zašto Huti napadaju brodove na Crvenom moru?
Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra. Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.
U novembru su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom moru su se između novembra i decembra povećali za 500%. Postali su tako velika prijetnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regiji.
Gotovo 15% globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Evrope i Azije. Velike brodske kompanije, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora.
Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cijene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima opskrbe. SAD je optužio Iran da je upleten u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova na Crvenom moru.
Ko su Huti?
Huti su naoružana grupa iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta Husseinu al Houthiju. Grupa je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha.
Saleh je, uz podršku vojske Saudijske Arabije, pokušao 2003. eliminirati Hutije, ali bez uspjeha. Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. Vladu je poduprla koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklariraju kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada.
Ko podržava Hute?
Pobunjeničkoj grupi Hutija uzor je šijitska oružana grupa u Libanonu Hezbolah, koja im od 2014. pruža podršku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom na to da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran opskrbljuje Hutije oružjem i da im dostavlja važne obavještajne informacije koje im omogućuju napade na brodove u Crvenom moru.
“Znamo da je Iran uključen u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. To je u skladu s dugoročnom materijalnom podrškom Irana i ohrabrivanjem destabilizirajućih akcija Hutija u regiji”, rekla je Adrienne Watson, glasnogovornica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Koliki dio Jemena kontroliraju Huti?
Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi prenio svoje ovlasti u aprilu 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.
Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Hutija. Osim Sane i sjevera Jemena, Hutiji kontroliraju i obalu Crvenog mora. Skupina na tom području prikuplja poreze i printa novac. Vijeće sigurnosti UN-a navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše.