Dobro uspijeva na krečnjačkim, toplim i suhim staništima.
Cvjeta veoma rano, često još u februaru. Selekcionisane su i kasnije cvjetajuće sorte. Za vrijeme cvjetanja u šumi se veoma lako otkriva. Entomofilna je biljka (oprašivanje uz pomoć insekata). Daje dosta nektara i cvjetnog praha u periodu kada ih u prirodi nema mnogo, a pčelama je hrana potrebna za proljetni razvoj društva.
Sazrijeva u avgustu – septembru. Plod je veoma atraktivan – sadrži mnogo vitamina C. Koristi se za spravljanje džemova, pekmeza, slatka, kompota, sokova i likera, a može i za jelo u svježem stanju. Malo je zastupljen kod nas, ali ga treba širiti. Uglavnom je prisutan u okućničkom gajenju.
Dren zahvata Balkansko i Apeninsko poluostrvo, dobar deo Srednje Evrope, Malu Aziju, Krim i Kavkaz.
Malo poznate činjenice
Zreo plod od drena je nakiseo, a nedozreo jako skuplja usta. U ovom posljednjem stanju upotrebljava se skuhan ili spravljen kao slatko, protiv proliva, odliva krvi, umjesto drugih lijekova što stežu (Petrović S., 1883). Gostuški R. (1997) piše da je ovo voće dobro poznato sredstvo, da se upotrebljava njegovo slatko ili kompot kod poremećaja crijeva, a kora od drveta protiv groznice – malarije.
Drenjine se kod nas katkada prerađuju u rakiju, a u Francuskoj i Italiji nekada su od ovog voća pravili vino. Najviše se jede u Rusiji (Grlić Lj., 1980). Zreli plodovi kad počnu sami da opadaju ili ubrani poslije mraza još su bolji za jelo, jer su slađi i manje opori. Treba ih sakupljati čim počnu da dobijaju crvenu boju. Od 100 kg sirovine može se dobiti 15 – 30 kg sjetvenog materijala (sjemena). U jednom kilogramu ima oko 4.500 sjemena, dok masa 1.000 sjemena iznosi oko 220 g.
Drvo drena (drenovina) vrlo je tvrdo i žilavo, te se koristi u razne svrhe.
Kako ga uzgajati?
Kod nas postoje odlični uslovi za gajenje drena, posebno u organskoj proizvodnji, jer ova voćna vrsta ne zahtijeva primjenu pesticida, a visoke i stabilne prinose postiže i na lošijim zemljištima. Selekcijom i kalemljenjem na sijance dobijaju se sadnice, koje rode druge ili treće godine po sadnji. Razmak pri sadnji obično iznosi 6 x 4 m, 5 x 5 m, 5 x 4 m ili 5 x 2 m, zavisno od sistema gajenja. Uzgaja se plantažno i u vidu žbuna – sadi se na razmaku od 3 x 1,5 m.
U punoj rodnosti, koja nastupa već u četvrtoj, petoj godini gajenja, prinosi se kreću 20 do 25 tona plodova drena po hektaru. Period sazrijevanja plodova na jednom stablu je 10 do 12 dana, pa je i berba sukcesivna (naizmjenična), piše Agroklub.
U našim uslovima sazrijeva u avgustu i septembru. Bere se zreo plod i po potrebi suši na suncu ili u sušnici da bi sačuvao prirodnu boju.
Rentabilnost gajenja
Troškovi podizanja zasada obuhvataju cijenu sadnog materijala, pripreme zemljišta, podizanja zasada i njege u prvoj godini. Cijena sadnog materijala za hektar zasada iznosi 4.300 eura. Troškovi pripreme zemljišta, podizanje zasada, uključujući sadnju i njegu u prvoj godini iznose oko 4.600 eura.
Troškovi podizanja zasada ukupno iznose malo više od 8.900 eura. U punoj zrelosti 1. stablo daje do 40 – 50 kg plodova, po cijeni od dva eura/kg. Punu rodnost zasad drena obično dostiže u 4. godini, kada se uložena sredstva u zasad vraćaju i obezbjeđuje značajna dobit.