Uprkos tome što su dobar pokazatelj, znaci ranije zrelosti ne definišu nadarenost što može da se smatra konačnim tek poslije niza urađenih testova, naročito testova inteligencije, čiji je cilj da se utvrdi kapacitet intelektualne obrade informacija.
Ovu procjenu vrše psiholozi, neuropsihijatri, pedagozi i stručnjaci za datu temu.
Uprkos tome, neke karakteristike bi mogle da ukažu na potencijalnu nadarenost djeteta. To su:
Izražena radoznalost;
Napredni rječnik za uzrast;
Lakoća učenja i veoma visok intelektualni potencijal;
Brzo rezonovanje;
Liderstvo i samouvjerenost;
Odlično pamćenje;
Kreativnost;
Sposobnost adaptiranja i modifikovanja ideja;
Pronicljiva zapažanja
Upornost u postizanja ciljeva.
Djeca koja nisu prepoznata kao nadarena mogu da izgube interesovanje u školi i razviju bihevioralne probleme.
Ima mnogo nadarenih ljudi koji ne dobijaju dobre ocjene u školi zbog nedostatka stimulacije. Ponekad repetitivni metod učenja i kontekst učionice iritira nadarenu decu i ona ne razviju vještine.
U mnogim zemljama ne postoji formalni sistem prepoznavanja nadarenih. Njih “otkrivaju” njihove porodice, škola ili prijatelji.
Nadarenost je kontroverzna tema.
“Ne postoji konsenzus u naučnoj literaturi, sem argumenta prema kom je nadarenost nužno intelektualna”, opći je stav stručnjaka iz ove oblasti.
Prema ekspertima, nadarena djeca imaju veći volumen sive mase u nekim moždanim oblastima i to navodi sinapse da djeluju brže nego obično.
To je zato što siva masa utiče na frontalni korteks kao i određene strukture koje utiču na razmišljanje.
Neke studije pokazuju da je sistem moždane memorije djece sa izuzetnim intelektualnim sposobnostima različite veličine od djece koja se uobičajeno razvijaju.
Druge ističu da nadarena djeca imaju integrisaniju i raznovrsniju moždanu mrežu.