“Uloga luka i pomorskih linija preko Crnog mora porasla je u posljednjem desetljeću, sa sve većim zapljenama u turskim, gruzijskim, ukrajinskim, rumunjskim i bugarskim lukama između 2015. godine i 2021. godine, što sugerira da tokovi heroina iz Afganistana i Irana ne prate unaprijed određene rute već se stalno mijenjaju. Od posebnog značaja je dodatna pomorska ruta kojom se, obilazeći Balkansko poluostrvo, doprema heroin iz iranskih, pakistanskih i turskih luka direktno u jadranske luke Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Italije i Slovenije. Na primjer, u slovenačkoj luci Kopar, vlasti su zaplijenile 1,2 tone heroina za manje od dvije godine, pri čemu se ta supstanca obično isporučuje iz iranskih i pakistanskih luka”, piše u izvješću GI-TOC, a prenosi RTCG.
Prethodno istraživanje koje je proveo GI-TOC ukazuje da cijena jednog kilograma kanabisa koji se uzgaja na zapadnom Balkanu raste u vrijednosti od 200 do 300 eura za svaku prijeđenu državnu granicu, a maloprodajna cijena raste na sličan način.
“Na primjer, u januaru 2023. godine, jedan gram kanabisa koji se uzgaja na zapadnom Balkanu i ulazi u Rumuniju iz Srbije se prodaje za između 7 i 9 eura, ili 30 do 40 posto više od prosječne cijene u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. Iako Ukrajina nije tradicionalno ciljno tržište za kanabis koji se uzgaja u jugoistočnoj Evropi, primjenom takve logike na maloprodajnu cijenu kanabisa iz jugoistočne Evrope koji se prodaje u Ukrajini, vjerovatna cijena bi bila 8-10 eura po gramu”, navodi se u izvješću.
Regija jugoistočne Evrope predstavlja relativno malo tržište za potrošnju droge i predstavlja samo malu količinu proizvodnje i snabdijevanja drogom (prvenstveno kanabisa) na tržištima EU-a. Međutim, njegova strateška lokacija između Istoka i Zapada – i blizina sukoba u Ukrajini – može značiti da je posebno izložen efektima rata na modus operandi švercera i ruta za šverc kroz regiju”, navedeno je u izvještaju.