Politika

Ilija Cvitanović: "Hrvati nisu živjeli bolje kad je Dragan Čović bio u Predsjedništvu BiH, ali to nije..."

O aktuelnoj političkoj situaciji za Federalnu televiziju govorio je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Ilija Cvitanović
FOTO: BOSNAINFO

„Ovdje očito svako laže svakoga. Imamo prije deset dana dogovor da se u parlamentarnoj proceduri usvoji jedan kompletan izborni zakon koji će se odnositi na Predsjedništvo BiH, na tehničke izmjene na način izbora CIK-a, i onda se pojave takvi prijedlozi kakvi se pojave“, kazao je on, dodavši:

„Uopće ne znam koji se modus izbornog zakona danas našao na Vijeću ministara. Je li to onaj prijedlog koji je došao od HDZ-a u tim famoznim pregovorima koalicijskih partnera na nivou BiH, ili je on proširen i na tehničke izmjene ili se to samo odnosilo na Predsjedništvo.

Na šta god se odnosilo, pokazuje apsolutnu neodgovornost, nedosljednost politika, prvenstveno HDZ-a, kada govorimo o izbornom zakonu. Prošlo je godinu i po Vijeća ministara BiH, taj izborni zakon je trebao biti uslov za sve ostalo. On se morao naći na Vijeću ministara prije godinu dana, a ne čekati izbornu godinu kada ste sigurni da partneri neće pristati na takvo nešto iz bojazni od populističkog napada opozicije, prvenstveno kod bošnjačkog naroda. Jednostavno sam razočaran time“.

Pročitajte još

Podvukao je da ‘ako stvarno žele doći do rješenja pitanja izbornog zakona – onda to nije izborna godina’. U izbornoj godini kada se svako bori za glas, nije realno da možete da doći do rješenja, dodaje.

Ocijenio je da koalicija nema kapacitet da izmijeni izborni zakon.

„Siguran sam da ova koalicija na tragu očekivanja Hrvata u BiH, nema ni želju ni kapacitet da izmijeni izborni zakon. Naročito nema kapacitet da promijeni Ustav. S druge strane, šta je s opozicijom u Parlamentu BiH koja se toliko kune u državu, u evropske presude, i niste ih spremni provesti i omogućiti jednom konstitutivnom narodu da sam bira svog člana Predsjedništva. Ovo je zemlja licemjerja, populizma, prevare i laži i, nažalost, taj kontinuitet takvih politika se nastavlja i on čak eskalira u ovom periodu u kojem se nalazimo. Izborni zakon je nešto što personificira težnju Hrvata u BiH“, tvrdi Cvitanović.

Upitan jesu li Hrvati bolje živjeli kad je Dragan Čović bio u Predsjedništvu, odgovara:

„Nisu, isto su živjeli. Ali, nije to bit problema. Suština problema je da hrvatski narod ne može legitimno izabrati svog člana Predsjedništva. Izborni zakon nije tema koja isključuje druge teme. Borba za opstanak, fizički, biološki, zaustavljanje egzodusa – to bi trebao biti prioritet svih politika. Mediji ne pokazuju zainteresovanost za te teme. Iza izbornog zakona se krije toliko prevara, s jedne strane u nekom traženju da se on promijeni, i s druge u nekom branjenju da ne dođe do promjene“, smatra Cvitanović.

O izbornom zakonu RS-a kaže da je to ‘ponovo političko nabijanje mišića’.

„Izbori će se uredno održati na cijeloj teritoriji BiH. CIK će sutra raspisati izbore. Siguran sam da će se tom istom CIK-u prijaviti sve stranke iz RS-a. Taj zakon je poslužio da se dignu tenzije“.

Na pitanje je li kriza permanentno stanje u BiH i kako je riješiti, poručio je da ‘nama treba dobra batina i dobra sankcija za one koji ne rade svoj posao’.

„Naravno da je kriza trajna kategorija u BiH, pa samo se vratite unatrag pa ćete vidjeti da je uvijek u BiH bilo turbulentno. U proteklih 12 godina, nije bilo stabilnog funkcioniranja vlasti niti jednu trećinu vremena. Sve je bila manja ili veća kriza. Mi smo osuđeni u ovim okolnostima na trajne blokade, krize i prevaru“, istakao je Cvitanović.

Kaže i da se bh. entitet Republika Srpska neće odcijepiti.

„BiH je bitan strateški, državni element za najbitnije međunarodne političke aktere. Oni su i tvorci ovakve BiH. U ovim geopolitičkim odnosima nema cijepanja BiH. Ona se može i treba modificirati unutar sebe. Treba nam unutarnji dogovor u parlamentu u BiH“.

Poručio je i da ne žali za odlukom da ‘Vladi FBiH damo legitimitet’.

„Jedno je razdoblje izgubljeno, ali je ono nadoknadivo. Odnosi u Vladi su donekle stabilizirani i ona će uspjeti odgovoriti izazovima“, smatra on.

Naglasio je da se nada da će imenovanje Petra Galića u Komisiju za izbor i imenovanje biti početak poštivanja ‘onoga što je dogovoreno prije formiranja Vlade’.

Odgovorio je i na pitanje je li većina u Zastupničkom domu stabilna.

„Nije loše pojačati većinu, ako postoji želja. Ako partneri imaju zajednički cilj, većina od 51 je sasvim dovoljna da se mogu donositi zakoni“.

Na kraju, upitan hoće li doći do pluralizma u hrvatskom korpusu, ističe da je on i dosad postojao, ali ga treba više.

„Da smo promijenili izborni zakon, to bi bila potpuno druga politička priča, ne bismo bili zarobljeni ovim temama. I na lokalnim izborima će se pokazati da stranke koje nisu dio političkog paketa HDZ-a imaju puno veću podršku nego na prošlim izborima“.