IT

Hoće li umjetna inteligencija zaista uništiti čovječanstvo?

Upozorenja dolaze sa svih strana - umjetna inteligencija predstavlja egzistencijalni rizik za čovječanstvo i mora se zauzdati prije nego što bude prekasno.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH

Ali koji su to scenariji katastrofe i kako bi mašine mogle izbrisati čovječanstvo?

Većina scenarija katastrofe počinje isto: mašine će nadmašiti ljudske kapacitete, izmaknuti ljudskoj kontroli i odbiti da ih se isključi.

“Jednom kad dobijemo mašine koje imaju cilj samoodržanja, u nevolji smo”, rekao je stručnjak za umjetnu inteligenciju Yoshua Bengio.

Budući da te mašine još ne postoje, zamišljanje kako bi mogli ugroziti čovječanstvo često je prepušteno filozofiji i naučnoj fantastici.

Filozof Nick Bostrom pisao je o “eksploziji inteligencije” za koju kaže da će se dogoditi kada superinteligentne mašine počnu dizajnirati vlastite mašine.

Ilustrirao je tu ideju pričom o superinteligentnoj umjetnoj inteligenciji u tvornici spajalica.

Umjetna inteligencija dobila je zadatak da maksimizira proizvodnju spajalica i tako “pretvara najprije Zemlju, a zatim sve veće dijelove vidljivog svemira u spajalice”.

Mnogi su Bostromove ideje odbacili kao naučnu fantastiku zato što je zasebno tvrdio da je čovječanstvo kompjuterska simulacija i podržavao teorije bliske eugenici, prenosi Hina.

Ipak, njegova su razmišljanja o umjetnoj inteligenciji bila izuzetno utjecajna, nadahnuvši i Elona Muska i profesora Stephena Hawkinga.

Terminator

Ako superinteligentni strojevi žele uništiti čovječanstvo, svakako im treba fizički oblik.

Crvenooki kiborg Arnolda Schwarzeneggera, poslan iz budućnosti da prekine ljudski otpor pomoću umjetne inteligencije u filmu “Terminator”, pokazao se zanimljivom slikom, posebno za medije.

Ali stručnjaci su odbacili tu ideju.

“Malo je vjerovatno da će ovaj koncept naučne fantastike postati stvarnost u nadolazećim decenijama ako će uopće ikada postati stvarnost”, napisala je skupina Stop Killer Robots u izvještaju za 2021.

Međutim, skupina je upozorila da je davanje mašinama moći da donose odluke o životu i smrti egzistencijalni rizik.

Stručnjakinja za robote Kerstin Dautenhahn sa Univerziteta Waterloo u Kanadi umanjila je te strahove.

Rekla je za AFP da umjetna inteligencija vjerovatno neće dati strojevima veće sposobnosti razmišljanja ili ih prožeti željom da ubiju sve ljude.

“Roboti nisu zli”, rekla je, iako je priznala da ih programeri mogu natjerati da čine zle stvari.