Koje su opasnosti, a kolike prednosti UI? Što će se promijeniti u budućnosti za svakodnevni život? Kako se pripremiti za uvođenje UI u svakodnevicu? O svemu tome u razgovoru za Anadoliju govorio je Matija Pajas, inženjer strojnog učenja.
Za one koji još nisu isprobali, ChatGPT je internetska stranica na adresi „chat.OpenAI.com“ na koju se, za otvoreni pristup, potrebno registrirati email adresom i osnovnim podacima, nakon čega se otvara sučelje nalik klasičnom “chatu“, s poljima u koja korisnik unosi pitanja ili naredbe na koje mu ChatGPT generira odgovor.
Komunicirati se može na bilo kojem jeziku, no najbolju razinu ChatGPT postiže ako se komunikacija odvija na engleskom, s obzirom na to da je većina podataka kojima ova baza raspolaže upravo na tom jeziku, a ti se podaci nalaze posvuda na internetu.
Dobar input – vrlo dobar output
Hrvatski inženjer strojnoj učenja Matija Pajas, koji trenutno radi kao podatkovni znanstvenik u odjelu za istraživanje i razvoj zagrebačke tvrtke Alfatec, smatra kako je ChatGPT odličan alat, a medijska pompa koja se pojavila njegovom pojavom prije svega je dobrodošla za daljnje investicije u tvrtku OpenAI, koja je ovaj alat kreirala.
“ChatGPT je jezični model koji predviđa najvjerojatniju sljedeću riječ. Naučen je preko velike količine tekstova na internetu, gdje ipak postoje i točne i pogrešne informacije. Spaja komade svega što je tijekom treninga vidio, tako da uvijek ne govori točne stvari, što se u svijetu IT-a naziva haluciniranjem. Stoga ga treba odgovorno i pametno koristiti. Čovjek koji ga koristi mora prepoznati gdje griješi. Može biti jako koristan kada se koristi s jasnim ciljem i kada mu se daju dobre instrukcije, tzv. promptovi, kojima ga moramo natjerati da radi za nas. Taj alat još uvijek je neshvaćen, pa ni sami kreatori toga nisu svjesni, tako da se cijeli svijet nalazi u fazi otkrivanja“, kaže Pajas.
Stroj koji “halucinira“
Umjetna inteligencija (UI), pojašnjava Pajas, po definiciji jest program koji nastoji oponašati ljudsko ponašanje, ali ChatGPT još uvijek nije prava UI.
“To bi bio tek kada bismo s njim mogli razgovarati kao s čovjekom. Sljedeći korak nakon ChatGPT-ja bio bi ‘generalna umjetna inteligencija’ koji je na sličnoj razini kao čovjek ili životinja, a tek onda slijedi UI, kao pojam autonomne svijesti. Trenutno ChatGPT nije u stanju samostalno razmišljati i nije ni blizu čovjeka. Od tog postignuća nas dijeli neki period koji je teško predvidjeti, možda se radi o dvadeset, a možda o tisuću godina“, kaže Pajas.
OpenAI je američka tvrtka koja se već nekoliko godina bavi istraživanjem UI, posebno jezičnih modela kao što je ChatGPT, kojega su razvili i pustili u javnost. ChatGPT je nastao treniranjem, strojnim učenjem kroz više faza, pri čemu su ljudi ocjenjivali odgovore i time ga natjerali da se ponaša na način koji sliči razgovoru s drugim čovjekom. Ovaj model još uvijek „halucinira“ i samouvjereno govori pogrešne stvari. Riječ je o velikoj, kompleksnoj matematičkoj funkciji koja se strojno trenira tako da se mijenja formula kako bi rezultati formule odgovarali što više ulaznim podacima, a to mijenjanje formule se događa velik broj puta.
“Prvi na redu koji će ostati bez posla bit će upravo programeri. Ne mislim da će ChatGPT i slični alati zamijeniti ljude, već će ih zamijeniti ljudi koji ove alate koriste. Alati povećavaju efikasnost nekih vrsta poslova, no u krivim rukama ovaj alat će generirati smeće, odnosno nekvalitetan rad. Kada bismo svi počeli pisati pjesme uz pomoć ChatGPT-ja, sve pjesme bi zvučale isto i nekreativno. Što bismo više originalnih inputa unijeli u ovaj program, individualnih i originalnih pjesničkih fraza, time bi i rezultat bio bolji“, savjetuje Pajas.
OpenAI je odlučio suzbiti znanje novih istraživanja jer se boje negativnih implikacija za društvo, stoga prije otvaranja tog dijela znanja nastoje pronaći moralnu i etičku sigurnost kroz institucije. Morat će se ustanoviti tijela koja kontroliraju rad tih sustava, upozorava Pajas i podsjeća da su ljudi, prvi dan kada je otvoren chat, tražili npr. listu od deset najpoznatijih ili najbogatijih ljudi na svijetu, njihove email adrese, brojeve telefona i druge osobne podatke koje bi im ovaj alat odmah ispisao, no kasnije su te mogućnosti obuzdane. Posebno kada je riječ o osobnim podacima i načinima ponašanja, a izbjegava se bilo kakav oblik rasizma ili seksizma.
Revolucija u školstvu i medicini
“Ovo je trenutno najrazvikaniji oblik UI, ali ima toliko toga čime smo odranije okruženi, npr. moderni automobili imaju modele strojnog učenja koji predviđaju druge aute i osobe koje prepoznaju preko kamere kako bi na vrijeme zakočili i izbjegli nesreću, čime se povećava sigurnost na cesti. Radi se na autonomnoj vožnji, no i to ima svoje probleme, kao npr. loša signalizacija na cestama i izblijedjele crte na cesti. U medicini će se UI koristiti za rano prepoznavanje Alzheimerove i drugih bolesti”, navodi Pajas.
Ubrzat će, kaže, rad liječnika, čime ćemo dobiti bolje dijagnoze i automatski veće raspoložive ljudske kapacitete za pacijente.
“Mislim da je potrebno prihvatiti ovu tehnologiju i educirati se o njoj jer nas čeka velika promjena u paradigmi i načinu na koji radimo, posebno u zanimanjima koja se tiču jezika, a takvih zanimanja je puno. Prešli smo kritičnu masu, drago mi je da je UI postala popularna, to će nam donijeti puno pozitivnih promjena u školstvu i načinu na koji razmišljamo o UI“, smatra ovaj stručnjak strojnog učenja.
Pajas ChatGPT koristi na dnevnoj bazi, npr. za programiranje ili pisanje životopisa:
“Kopirate oglas za posao, napunite ga informacijama, unesete prvu verziju životopisa i date mu instrukcije da poboljša ključne riječi ili poboljša natuknice u životopisu. Dobar mi je i za razmišljanje, ‘brainstorming’ ili ‘rubberducking’, umjesto razgovora sa samim sobom koji je uvijek dobar, a sad možemo pričati s ChatGPT-jom.“
Sa raznim oblicima umjetne inteligencije, odnosno daleko nižim programskim razinama od postizanja samosvijesti stroja, odavno se služimo svi koji koristimo računala, od programa za jezično prevođenje ili ispravak teksta, prepoznavanja lica osoba na društvenim mrežama ili pak detekcije lica na kamerama pametnih telefona, pa sve do tražilica prilagođenih našim zahtjevima.
Ono što zabrinjava je točka kada će stroj, koji za sada dobro služi svojoj svrsi, dobiti vlastitu „dušu“ i početi borbu za svoj opstanak bez obzira na dobrobit svog proizvođača, čovjeka – moguće i na njegovu štetu.