Letjelice XQ-58A Valkyrie trebale bi služiti kao roboti piloti, pružajući podršku ljudskim avijatičarima i izvodeći manevre u situacijama u kojima bi pilot od krvi i mesa mogao imati problema, objavio je The New York Times. I idealni su, kako se dodaje, za samoubilačke misije iz kojih čovjek teško da bi vratio.
Kasnije ove godine, letjelica će biti testirana u simulaciji u kojoj će stvoriti vlastitu strategiju za praćenje i eliminisanje mete iznad Meksičkog zaljeva, objavio je NYT, kako prenosi Business Insider.
Ovaj model Valkyrie može krstariti brzinom od 885 km/h. Njegova operativna visina je 13.700 metara s dometom od 3.000 nautičkih milja. Drugi modeli, poput bombardera XB-70 Valkyrie, koji je prvi put poletio 1964. godine, zahtijevaju pilote u kokpitu, a proizvedeno je tek nekoliko aviona te vrste.
Proračunska procjena, koju Kongres još nije odobrio, navodi 5,8 milijardi dolara troškova tokom pet godina za izradu letjelica. Do ovog zahtjeva dolazi nakon nekoliko godina probnih letova zračnih snaga u kojima je letjelica korištena kao podatkovna veza za avione F-22, F-35 i program zračnih snaga Skyborg, koji je sistem s umjetnom inteligencijom za upravljanje bespilotnim letjelicama poput Valkyrie.
NYT je objavio da će svaka Valkyrie koštati između 3 i 25 miliona dolara, što je daleko manje od klasičnog aviona s posadom.
Dok je program Zračnih snaga “Iduća generacija dominacije u zraku” dobio široku vojnu podršku, zagovornici ljudskih prava zabrinuti su da bespilotni ratni strojevi utiru put distopijskoj budućnosti u stilu “Terminatora”.
“Prekoračujete moralnu granicu prepuštajući ubijanje strojevima – dopuštajući kompjuterskim senzorima umjesto ljudima da oduzmu ljudski život”, rekla je za NYT Mary Wareham, jedna od direktorica organizacije Human Rights Watch.
Drugi protivnici oružja s umjetnom inteligencijom, poput neprofitnog instituta Future of Life, nazivaju ta oružja “slaughterbots” (roboti koljači) jer algoritamsko donošenje odluka u oružju omogućuje bržu borbu koja može povećati prijetnje brze eskalacije sukoba i nepredvidivosti, kao i rizik od stvaranja oružja za masovno uništenje.
Glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres rekao je još 2019. da su “strojevi s moći i diskrecijom da oduzimaju živote bez uplitanja ljudi politički neprihvatljivi, moralno odbojni i trebaju biti zabranjeni međunarodnim pravom”.