Od početka industrijske revolucije, postojale su prijetnje da će novi strojevi od mehaniziranih tkalačkih stanova do mikročipova – uzurpirati ljudska radna mjesta. Uglavnom, ljudi su prevladali. Sada, kažu neki stručnjaci, sa sveprisutnošću umjetne inteligencije na vidiku, prijetnja se realizira – roboti doista preuzimaju neke poslove, piše BBC.
Izvještaj Goldman Sachsa iz marta 2023. procjenjuje da bi umjetna inteligencija sposobna za generiranje sadržaja mogla obaviti četvrtinu poslova koje trenutno obavljaju ljudi. Diljem Evropske unije i SAD-a, navodi se u izvještaju, 300 miliona radnih mjesta moglo bi biti izgubljeno zbog automatizacije. I to bi moglo biti strašno, kaže Martin Ford, autor knjige “Rule of the Robots: How Artificial Intelligence Will Transform Everything” (Vladavina robota: Kako bi umjetna inteligencija mogla promijeniti sve).
“Ne radi se samo o tome da bi se to moglo dogoditi pojedincima već bi moglo biti prilično sistematski. Moglo bi se dogoditi velikom broju ljudi, potencijalno sasvim iznenada, potencijalno svima u isto vrijeme. A to ima implikacije ne samo za te pojedince već i za cijelu privredu”, kaže Ford.
Srećom, nisu sve vijesti loše. Stručnjaci objavljuju svoja upozorenja s određenom ogradom: još postoje stvari za koje umjetna inteligencija nije sposobna – zadaci koji uključuju izrazito ljudske kvalitete, poput emocionalne inteligencije i razmišljanja izvan okvira. A prelazak na uloge koje koriste takve vještine moglo bi smanjiti šanse da budete zamijenjeni.
Nove ideje
“Mislim da postoje tri kategorije koje će u doglednoj budućnosti biti relativno sigurne. Prvi bi bili poslovi koji su istinski kreativni, dakle kad ne radite šablonski posao ili samo preuređujete stvari, već istinski smišljate nove ideje i gradite nešto novo”, kaže Ford.
To ne znači nužno da su svi poslovi koji se smatraju “kreativnima” sigurni. Zapravo, stvari poput grafičkog dizajna i uloge povezane s vizualnom umjetnošću mogle bi biti među prvima koje će nestati, osnovni algoritmi mogu usmjeriti robota da analizira milione slika, omogućujući umjetnoj inteligenciji da trenutno ovlada estetikom. Ali postoji određena sigurnost u drugim vrstama kreativnosti, ističe Ford: “U znanosti, medicini i pravu, ljudi čiji je posao smišljanje nove pravne ili poslovne strategije mogu biti mirni. Mislim da će tamo i dalje biti mjesta za ljudska bića.”
Druga zaštićena kategorija su poslovi koji zahtijevaju sofisticirane međuljudske odnose. Ford ističe medicinske sestre, poslovne savjetnike i istraživačke novinare: “To su poslovi u kojima je potrebno vrlo duboko razumijevanje ljudi. Mislim da će proći puno vremena prije nego što umjetna inteligencija bude imala sposobnost interakcije na načine koji stvarno grade odnose.”
U treću sigurnu zonu, kaže Ford, spadaju poslovi koji zahtijevaju mnogo mobilnosti i spretnosti te sposobnost rješavanja problema u nepredvidivim okruženjima. To se odnosi na radna mjesta električara, vodoinstalatera, zavarivača i slično. “Ovo su vrste poslova u kojima se cijelo vrijeme suočavate s novom situacijom. Vjerovatno ih je najteže automatizirati. Da biste automatizirali ovakve poslove, treba vam robot iz naučne fantastike. Trebao bi vam C-3PO iz Ratova zvijezda”, kaže Ford za BBC.
Iako će ljudi vjerovatno ostati na poslovima koji spadaju u te kategorije, to ne znači da su te profesije potpuno izolirane od uspona umjetne inteligencije. Zapravo, kaže Joanne Song McLaughlin, vanredna profesorica ekonomije rada na Sveučilištu u Buffalu u SAD-u, većina poslova, bez obzira na industriju, ima aspekte koje će tehnologija vjerojatno automatizirati.
Prijetnja radnim mjestima
“U mnogim slučajevima nema neposredne prijetnje radnim mjestima, ali zadaci će se promijeniti. Ljudski poslovi postat će usmjereniji na međuljudske vještine”, smatra Song McLaughlin i dodaje: “Lako je zamisliti da će, naprimjer, umjetna inteligencija otkriti rak puno bolje nego što bi to mogli ljudi. Pretpostavljam da će liječnici u budućnosti koristiti tu novu tehnologiju. Ali ne mislim da će cijela uloga liječnika biti zamijenjena.”
Dok robot naizgled može bolje obavljati posao u otkrivanju raka, kaže McLaughlin, većina ljudi će i dalje željeti da im liječnik, stvarna osoba, saopšti dijagnozu. To vrijedi za gotovo sve poslove, pa bi razvijanje tih izrazito ljudskih vještina moglo pomoći ljudima da nauče raditi svoj posao uz umjetnu inteligenciju.
“Mislim da je pametno razmišljati o tome koje će zadatke unutar nekog radnog mjesta bolje obavljati računarski ili umjetna inteligencija. I koja je ljuska komplementarna vještina?” govori McLaughlin.
Ukazuje na šaltere u bankama, gdje su nekad morali biti vrlo precizni brojači novca. Sada je taj zadatak automatiziran, ali još ima mjesta za blagajnika: “Zadatak brojanja novca preuzeo je stroj, no sada su blagajnici više usredotočeni na povezivanje s kupcima i uvođenje novih proizvoda. Socijalna vještina postala je važnija.”
Važno je napomenuti, ističe Ford, da napredno obrazovanje ili visoko plaćena pozicija nisu odbrana od umjetne inteligencije: “Mogli bismo zaključiti da je direktor na višem mjestu u hranidbenom lancu od nekoga ko zarađuje za život vožnjom automobila, ali budućnost direktora više je ugrožena nego budućnost vozača Ubera. Još nemamo autonomne automobile, ali umjetna inteligencija može pisati izvještaje. U mnogim će slučajevima više obrazovani radnici biti ugroženiji čak i od najmanje obrazovanih radnika. Zamislite osobu koja radi na čišćenju hotelskih soba – stvarno je teško automatizirati taj posao.”
Ukratko, traženje radnih mjesta u dinamičnim i promjenjivim okruženjima koja uključuju nepredvidive zadatke dobar je način da se spriječi gubitak posla zbog umjetne inteligencije. Barem neko vrijeme, prenosi index.hr.