Zapadna vojna alijansa NATO započela je 24. marta 1999. zračne napade na teritorij Savezne Republike Jugoslavije poslije odbijanja Beograda da potpiše sporazum o Kosovu iz Rambouilleta, podsjeća Hina.
Članice NATO-a pokušale su pridobiti suglasnosti UN-a, čemu su se usprotivile Kina i Rusija, najavivši veto, pa je NATO bez odobrenja UN-a pokrenuo zračne udare koji su trajali do 10. juna 1999. Tada je u Kumanovu postignut sporazum koji je nalagao povlačenje jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga s Kosova i uspostavljanje Privremene administrativne misije UN-a (UNMIK).
Povlačenje vojske i policije pratio je i egzodus desetaka tisuća srpskog stanovništva s teritorija Kosova, a kosovski parlament je u veljači 2008. uz većinsku podršku Zapada jednostrano proglasio neovisnost. Državnost Kosova danas, prema podacima kosovskih vlasti, podržava stotinjak zemalja članica UN-a, dok Srbija Kosovo smatra svojim teritorijem.
Proces normaliziranja odnosa Beograda i Prištine započeo je u aprilu 2013. briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a, a taj proces – uz uzajamna optuživanja – prate stalne napetosti.
Ambasadori vodećih zapadnih zemalja u današnjem priopćenju naglašavaju kako je “operacija Saveznička snaga osmišljena da natjera Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, da prekine zlostavljanje civilnog stanovništva na Kosovu, da spriječi humanitarnu katastrofu i omogući izbjeglicama i raseljenima povratak, a humanitarnim organizacijama pristup Kosovu”.
Operacija je, kako navode, “pokrenuta nakon što su iscrpljena sva politička i diplomatska sredstva da se Slobodana Milošević uvjeri u diplomatsko rješenje pregovorima i za mir na Kosovu”.
“Operacija Saveznička snaga nije bila usmjerena protiv naroda Srbije i osjećamo duboko žaljenje zbog izgubljenih ljudskih života na Kosovu i u Srbiji”, naglašava se u zajedničkom priopćenju u povodu 25. obljetnice početka NATO bombardiranja SR Jugoslavije.
Ambasadori , uz žal “za izgubljenim životima nedužnih”, naglašavaju kako razmišljaju o “našoj zajedničkoj budućnosti sa Srbijom i Kosovom u europskoj obitelji naroda”.
“Podržavamo nalaženje rješenja za spor između Kosova i Srbije, što je hitno pitanje europske sigurnosti, i uvjereni smo da je potpuna primjena Ohridskog sporazuma postignutog pod okriljem i posredstvom Europske unije najbolji put naprijed ka miru i stabilnosti u korist naroda koji žive u Srbiji i Kosovu”, poručeno je u priopćenju.
Ohridski sporazum iz marta prošle godine je aneksima nadograđen sporazum na koji su se Beograd i Priština obvezali u Bruxellesu u veljači te godine, ali u njegovom provođenju nije napravljen pomak ka zajednički prihvatljivom rješenju jer Kosovo želi da ga Srbija prizna, a Beograd to kategorički odbija učiniti.
“Partnerstvo je način na koji možemo zajedno graditi mirnu i stabilnu budućnost kakvu naši narodi zaslužuju”, navodi se na kraju zajedničkog priopćenja veleposlanika Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je u subotu da će nazočiti sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koja je za 25. marta , u povodu 25. godišnjice bombardovanja, zakazana na zahtjev Rusije. Dačić je Tanjugu rekao kako je još uvijek upitno da li će se ta sjednica i održati.
On je naveo kako je do sada bila praksa da, kada neka od stalnih članica VS-a zatraži održavanje sjednice, to svi prihvate, ali je ocijenio da to ne mora vrijediti i u slučaju Srbije, “jer ne bi bilo prvi put da se prekrši dogovor i da se napravi nešto suprotno”.