Cilj je zaštita šumskih ekosistem, a lista obuhvata ključne sirovine poput kafe, kakaa, palminog ulja, soje, govedine, drveta i gume, zajedno s prerađenim proizvodima, od čokoladnih slastica do kožnih torbi.
Iako je namjera uredbe ekološki pozitivna, očekuje se da će donijeti znatne izazove za poslovne subjekte i potrošače. Kompanije će morati prikupljati tačne geopodatke i provoditi opsežne analize porijekla proizvoda kako bi dokazale da roba nije nastala na zemljištu nedavno očišćenom od šuma, prenosi N1.
Prema riječima glavnog ekonomiste Commerzbanka Joerga Kramera, koje prenosi Bild, administrativni zahtjevi predstavljaju veći problem od poreznog opterećenja ili visokih cijena energije. Stoga predlaže da obaveza dokazivanja porijekla bude isključivo na uvoznicima, čime bi se rasteretio ostatak lanca snabdijevanja.
Iz trgovačkog lanca EDEKA upozoravaju na milione izjava i dugotrajne procedure, dok Martin Schueller iz Fairtrade Germany naglašava da je provođenje izuzetno složeno i finansijski zahtjevno. Iako podržava cilj uredbe, smatra da trenutni način provođenja ne vodi većoj pravednosti.
Dirk Heim iz REWE Grupe dodaje kako će se povećani troškovi vjerovatno preliti na krajnje potrošače, što znači da bi hrana u trgovinama mogla poskupjeti, iako još nije poznato u kolikom opsegu.
Schueller također upozorava da bi nova pravila mogla poremetiti snabdijevanje organskih i Fairtrade certificiranih proizvoda. Posebno ga brine što uredba, kako kaže, uvodi oblik neokolonijalne vanjske kontrole jer glavni teret dokazivanja porijekla snose najmanje zaštićeni učesnici u lancu snabdijevanja, što bi moglo dodatno ugroziti male proizvođače.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.