Na brojnim područjima usjevi su gotovo potpuno uništeni, dok poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice ovogodišnje suše mogle biti vidljive i tokom naredne proizvodne sezone.
Posebno su zabrinuti stočari, koji već smanjuju broj grla zbog nedostatka hrane.
U Bosni i Hercegovini poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode, dok stručnjaci upozoravaju da bi manji prinosi mogli utjecati i na cijene mesa, mlijeka, ulja i drugih prehrambenih proizvoda.
Na prostoru od sjeveroistoka BiH do Vojvodine u Srbiji, kukuruz je na pojedinim parcelama ostao gotovo bez zrna, dok su i suncokret i druge kulture ostvarile znatno slabije prinose.
Poljoprivrednici procjenjuju da su gubici na pojedinim njivama između 80 i 100 posto.
Stočari već smanjuju broj grla
Radenko Arsenović iz Male Obarske kod Bijeljine ove godine zasijao je 15 hektara kukuruza, a osim ratarstvom bavi se i proizvodnjom mlijeka.
Kaže da je ovogodišnja situacija samo nastavak problema koji traju već nekoliko godina.
“Ovo vam je već pet godina kad je što se tiče kukuruza katastrofa. Od ukupno zasijanih površina, više od 12 hektara već je pretvoreno u silažu, ali ni to neće biti dovoljno da prehrani stoku tokom zime. Pokušali smo spasiti što se može, ali ta silaža nema nikakvu krajnju vrijednost”, rekao je Arsenović za Radio Slobodnu Evropu.
Samo zakup zemljišta za 15 hektara koštao ga je više od 7.000 eura, bez troškova sjemena, goriva i zaštitnih sredstava.
Ipak, najveća briga nije samo izgubljeni prinos nego i pitanje kako obezbijediti dovoljno hrane za stoku.
“Smanjujemo broj grla”, kaže Arsenović, navodeći da zbog sve većih gubitaka razmišlja i o dodatnom smanjenju proizvodnje naredne godine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić kaže da je ove godine na tom području zasijano oko 26.000 hektara kukuruza.
“Dva mjeseca nije kiša pala. Država ne proglašava elementarnu nepogodu. Trenutno je gubitak na njivama od 80 do 100 posto. Ima njiva gdje nema ništa. Kukuruz je osnovna biljka za stočarstvo. Mi sad trenutno moramo kupovati, a ni zemlje u okruženju nemaju šta ponuditi”, naveo je Bakajlić.
Traže pomoć vlasti
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo kaže da su velike štete zabilježene na gotovo svim kulturama, uključujući kukuruz, stočnu hranu, voće i povrće.
“Šteta je evidentna i praktično je ogromna”, rekao je Bićo, procjenjujući da bi ovogodišnji prinosi mogli biti manji za oko 50 posto.
Posebno je zabrinut zbog kukuruza i silažnog kukuruza, koji predstavljaju osnovu ishrane stoke.
“Kukuruz je osnova u stočnoj hrani i bogami ćemo imati velike probleme u zimu što se tiče stočne hrane”, kazao je Bićo.
Od svih 10 kantona u Federaciji BiH zatraženo je proglašenje elementarne nepogode. Međutim, do sada nijedan kanton nije donio takvu odluku zbog suše.
Bićo navodi da je proglašenje elementarne nepogode važno kako bi poljoprivrednici mogli dobiti naknadu za nastalu štetu.
“Prije 15-ak dana je vrijeme bilo i mi smo naglasili da bi se moglo na vrijeme obići te parcele koje su uništene i procijeniti kolika je šteta. Međutim, evo još niko ne odgovara, oni se bave izbornom kampanjom ili su na godišnjim odmorima, kao da se ništa ne dešava”, istakao je Bićo.
Prema njegovim riječima, među najteže pogođenim područjima su Tuzlanski, Unsko-sanski i Livanjski kanton, gdje je proizvodnja kukuruza i silažnog kukuruza posebno zastupljena.
Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona naveli su da nisu dobili zahtjev poljoprivrednika za proglašenje elementarne nepogode.
“Nemamo saznanja da je zatraženo proglašenje elementarne nepogode od strane općinskih, gradskih i Kantonalne uprave civilne zaštite, te nije dostavljen prijedlog za dodjelu i saniranje šteta”, navedeno je u odgovoru.
Ni Srbija nije pošteđena
Problemi zbog suše zabilježeni su i u Srbiji, a posebno teška situacija je u Banatu.
Saša Tomas Ćapi iz Vojvode Stepe u srednjem Banatu kaže da su prinosi kukuruza, pšenice i suncokreta ove godine prepolovljeni.
Kukuruz u normalnim godinama daje između 10 i 12 tona po hektaru, dok bi ovogodišnji prinos, prema njegovoj procjeni, mogao iznositi svega 3,5 do četiri tone.
“Ovo je peta godina zaredom sušna koju imamo i mi jednostavno ne znamo kako ćemo zasnovati proizvodnju, ni kako ćemo uopšte nastaviti da se bavimo ovim poslom”, rekao je Ćapi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.