Treba se samo malo posvetiti brojkama. Prije 40 godina se rađalo 65 hiljada Hrvata, a danas 31 hiljada na godinu. Imamo ogromno starenje stanovništva, ogroman odlazak u inozemstvo na rad, a oni koji su ostali imaju neke svoje potrebe i nama su potrebni radnici, rekao je Podobnik. Prema njegovoj procjeni, u građevinarstvu je najvjerovatnije 40 posto stranih radnika, a u ugostiteljstvu i turizmu oko 30 posto.
– To u prevodu znači negdje oko osam posto BDP-a, naveo je. Poslodavcima prema njegovim riječima pri dovođenju stranih radnika u Hrvatsku najveće probleme izaziva preveliko administriranje. Želi da UGP bude u radnom tijelu institucija koje donose zakone vezane uz dovođenje stranih radnika. Iscrpljujućim smatra da poduzetnik sa svakim novim radnikom ide od šaltera do šaltera. Na tome se, naveo je, gubi jako puno vremena. Smeta ga i što inspekcije, rekao je rekao, mogu donositi odluke kakve god žele.
– Kao da smo na divljem zapadu i imamo šerife. Ta osoba, ako vas ne voli, ima loš dan, može praktički zabraniti da šest godina imate stranog radnika, istaknuo je Podobnik. Tvrdi da od agencije do agencije ovisi hoće li u Hrvatsku doći kvalitetni radnici – neke dovode dobre, a neke lošije radnike, naveo je. Istaknuo je i problem njihovog nepoznavanja hrvatskog jezika što je, međutim, po njemu, manje bitno od toga je li radnik dobar i radišan. Problem je i što dio stranih radnika, koji počnu s radom kod nas, nakon nekog vremena odu u razvijenije zemlje gdje su plaće veće, rekao je. Kao najveći problem s kojim se susreću strani radnici u Hrvatskoj naveo je skup i nedostupan smještaj s obzirom na plaće.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.