Rad na otvorenom postaje prijetnja zdravlju i životu

Ljetne vrućine koje se iz godine u godinu intenziviraju zbog klimatskih promjena sve snažnije pogađaju radnike na otvorenom, a postojeći zakonski okvir u Hrvatskoj, kao i u većem dijelu Evropske unije, nedovoljno je učinkovit u zaštiti njihovog zdravlja i života. O tome svjedoče i sindikalna iskustva s terena, kao i upozorenja pučke pravobraniteljice, koja najavljuje konkretne preporuke za izmjene propisa.

Rad bez hlada, bez vode, bez sigurnosti

– Radnici nam se redovito javljaju s problemima vezanima uz rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci. Oni su različiti, od nedostatka rashlađenih prostora, hladne vode i češćih pauza, do potpune izloženosti suncu na gradilištima bez ikakve zaštite, kaže za Hinu glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar.

Posebno su pogođena područja priobalja i kamenjara, gdje radnici rade bez hlada i bez mogućnosti da se sklone u rashlađene kontejnere, jer oni, kad postoje, često dosežu i 60 stepeni Celzija, pojašnjava.

Sindikat već godinama uoči ljeta šalje apele poslodavcima da organiziraju radno vrijeme i uvjete rada u skladu s vremenskim prilikama. Predlažu češće pauze, pomicanje radnog vremena u hladnije dijelove dana, opskrbu vodom i rashladnim prostorijama, no reakcije su, kaže Ferdebar, neujednačene.

Dodaje da su veće firme u pravilu bolje organizirane, pogotovo ako posluju i u inozemstvu pa prenose standarde zaštite na radu iz drugih država. No kod manjih izvođača, a osobito kod podizvođača na velikim projektima, često nema nikakve sustavne zaštite. Sve ovisi o tome koliko je pojedini poslodavac osviješten ili spreman ulagati, kaže.

Humidex i stvarno toplinsko opterećenje

Sindikat se u svojim apelima poziva i na podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji putem Humidex indeksa mjeri stvarno toplinsko opterećenje.

– Temperatura od 29°C u hladu uz relativnu vlažnost zraka od 45 posto može značiti opterećenje od 34-35 stupnjeva Celzija. Ako radnik radi izravno na suncu, to skače i do 43 stepena”, objašnjava Ferdebar.

Kod asfaltiranja situacija je još teža jer radnici trpe i radijaciju s asfalta koji se ugrađuje na 160°C.

– Pitanje je kako netko uopće izdrži takve uvjete. Imamo ljude koji nose kacige, reflektirajuće prsluke, odjeću dugih rukava, pri čemu tijelo ne diše, zrak stoji, a prašina dodatno otežava disanje, dodaje.

Rad na vrućini postaje pitanje ljudskih prava

Da su posljedice potencijalno smrtonosne, potvrđuju i podaci Međunarodne organizacije rada (ILO): zbog ekstremne vrućine godišnje se u svijetu dogodi više od 22 miliona ozljeda na radu i gotovo 19 hiljada smrti. U Hrvatskoj se ta tema tek probija u javni prostor, ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izjavi za Hinu.

– Rad na ekstremnim vrućinama doista može biti nehuman i utječe na temeljna prava radnika, poput prava na zdravlje, na sigurne uvjete rada, pa i na život, upozorava. Dodaje da je riječ i o pitanju jednakosti jer teške fizičke poslove češće obavljaju radnici lošijeg imovnog stanja i nižeg obrazovanja, među kojima su osobito ranjivi stariji i oni sa zdravstvenim problemima.

Nakon analize važećih propisa i preporuka nadležnih tijela, njezin je Ured zaključio da zakonski okvir treba poboljšati. Pripremaju se i preporuke prema Ministarstvu rada kako bi se, u suradnji s poslodavcima, sindikatima, meteorolozima i stručnjacima medicine rada, konačno definirala jasna i provediva pravila.