Zakon je u formi Nacrta decembra 2021. godine usvojen od Vlade Federacije BiH i Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, dok je neophodna podrška za nastavka daljnje procedure izostala u Domu naroda FBiH, zbog čega je ovaj Zakon vraćen, prilagođen i ponovo se pušta u proceduru na neophodna mišljenja, a potom i daljnje korake koji bi trebali dovesti do njegovog konačnog usvajanja.
Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina nema zakon koji reguliše djelatnost psihologa ni na državnom, ni na entitetskom nivou, uprkos činjenici da Vlada Federacije BiH još početkom 2014. godine donijela odluku o donošenju Zakona o psihološkoj djelatnosti koji je trebao biti usvojen te iste godine.
Šest godina kasnije, Zastupnički dom Parlamenta FBiH Zaključkom od 2.12.2020. godine zadužio je Vladu Federacije BiH da pripremi ovaj zakon i uputi ga u parlamentarnu proceduru. Tokom 2021. godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je radnu verziju zakona, provelo proces javnih konsultacija, te pribavilo mišljenja nadležnih federalnih i kantonalnih institucija i pustilo zakon u proceduru usvajanja. Kako je izostala podrška u Domu naroda, Federalno ministarstvo ponovo stavlja ovaj zakon u proceduru i to u formi prednacrta.
Cilj zakona je da se na sistematičan način uredi psihološka djelatnost u Federaciji BiH, a to podrazumijeva utvrđivanje prava na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika psiholoških usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, organiziranje komore psihologa, te nadzor nad obavljanjem ove djelatnosti, kao djelatnosti od interesa za Federaciju BiH. Bosna i Hercegovina svoju je nezavisnost vratila, odnosno obnovila prije tri decenije, a po završetku agresije kao država morala je urediti zakonski okvir, što je, čemu svjedočimo, proces koji sporo i teško ide. Jedna od neregulisanih oblasti jeste i djelatnost psihologa koja je u društvu koje je pretrpjelo kolektivnu traumu zasigurno jedna od važnijih djelatnosti ne samo u oblasti socijalne zaštite, već i u oblasti zdravstva i obrazovanja, posebno mladih generacija koje su izložene različitim riziko faktorima čija eskalacija dovodi do različitih oblika socijalno neprihvatljivih ponašanja. U tom smislu, osim djelatnosti socijalnih radnika, djelatnost psihologa iznimno nam je bitna i stoga smo ga ponovo vratili u proceduru u formi prednacrta s nadom da ćemo i ovu oblast uspjeti regulisati i da će ovaj zakon konačno dobiti potrebnu podršku na oba doma Parlamenta – naglasio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Istakao je i da se već s početka mandata sastao s predstavnicima Društva psihologa koji su saglasni da Zakon ide u ponovnu proceduru, obzirom da zbog nepostojanja zakonskog okvira Društvo nema nikakvu nadležnost i pravne oblasti za regulaciju psihološke djelatnosti. Uloga mu je prvenstveno u promovisanju struke i organizaciji edukacija i seminara.
Zakon predviđa i osnivanje Komore koja određuje okolnosti pod kojima se obavlja privatna praksa i zabranjuje paralelni rad u drugoj instituciji, te utvrđuje standarde i norme za cjenovnik svim psiholozima i psihoterapeutima. Ona također propisom štiti psihodijagnostička sredstva i onemogućava drugim srodnim strukama da ih koriste, te organizuje i potiče stručno usavršavanje. Zadatak joj je i donošenje etičkog kodeksa koji detaljno propisuje standarde ponašanja psihologa u svim aspektima njegovog rada, kao i sankcije za nepoštivanje istih.
Psihološka procjena, odnosno dijagnostika, je temelj psihološke djelatnosti na kojem počiva utvrđivanje psihičkih, intelektualnih, kognitivnih, emocionalnih, psihomotoričkih, psihosocijalnih i drugih potencijala pojedinaca i grupa u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja, te planiranja i provedbe psiholoških tretmana. S tim u vezi, ističe Delić djelatnost psihologa u direktnoj je vezi sa kvalitetom života kompletnog društva, a u oblasti socijalne politike dijagnostika, odnosno procjena mentalnog zdravlja u direktnoj je vezi sa ostvarivanjem prava iz oblasti penzionisanja, invaliditeta, ocjene radne sposobnosti i zaštite djece što je zbog nepostojanja normativa podložno različitim manipulacijama i zloupotrebama. Obzirom da ova djelatnost trenutno u Federaciji BiH nije zakonski regulisana, u praksi se događa da dijagnostiku rade nestručne osobe što može dovesti u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman, kao što su potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i slično. Moguće je da smo mi već okasnili s jednim ovakvim zakonskim rješenjem, ali nadamo se da nije prekasno – zaključuje ministar Delić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.