Sve ukazuje na to da će na izborima u nedjelju nadmoćno pobijediti, voditi prvu poslijeratnu krajnje desnu vladu u Italiji i postati njezina prva premijerka. Iako su posljednje ankete provedene prije dvije sedmice, jer ih po zakonu ne smije biti neposredno prije izbora, ništa ne ukazuje na moguću promjenu trenda.
Desničarska koalicija, koja uključuje Melonine postfašiste Braću Italije, protuimigrantsku Ligu Mattea Salvinija i stranku Forza Italia Silvija Berlusconija, po tim anketama trebala bi dobiti 46 posto glasova. Ljevica, predvođena Demokratskom strankom (PD), vjerojatno će dobiti 28.5 posto glasova, a populistički Pokret pet zvijezda (M5S) 13 posto.
Čelnik Demokratske stranke Enrico Letta praktički je već u javnim istupima priznao poraz, ali je pozvao neodlučne birače da glasaju za njegovu stranku ili riskiraju premoćnu pobjedu desnice, što će joj omogućiti da mijenja ustav.
“Glasat ću za Meloni”, rekao je 55-godišnji advokat Bernardo, koji nije želio reći svoje prezime, dodajući da želi “naučiti Demokratsku stranku lekciju” zbog njezine negativne predizborne kampanje koja se temeljila na “mržnji prema drugima”.
Prijevremeni izbori sazvani su nakon ostavke premijera Marija Draghija u julu, pošto su mu tri stranke u njegovoj koaliciji uskratile podršku, izazvavši neizvjesnost u zemlji koja se bori s inflacijom i rekordnom sušom.
Desničarska koalicija obećava veoma skupa rješenja za porast cijena energije i života, a nije objasnila kako to misli platiti. EU je predvidio gotovo 200 milijardi eura za postpandemijski oporavak Italije, koja ima drugi najveći državni dug u eurozoni.
Meloni (45), koja njeguje imidž direktne, odlučne osobe, rekla je da će tražiti ponovne pregovore o tom dogovoru, koji ovisi o provedbi reformi u Italiji. Ljevica inzistira da je taj novac upitan ako pobijedi desnica.
U koaliciji i stranka koja je nastala iz stranke Mussolinijevih simpatizera
Na izborima 2018. Braća Italije dobila su nešto više od četiri posto glasova, a sada u anketama dobivaju 24 posto uprkos tome što politički potiču od Italijanskog socijalnog pokreta (MSI), koji su osnovali pristaše fašističkog diktatora Benita Mussolinija nakon Drugog svjetskog rata.
Meloni mami Italijane svojim motom “Bog, domovina i porodica”, otimajući podršku nekoć popularnom Salviniju, koji je po analitičarima zapečatio svoju političku sudbinu neuspjelim pokušajem uzurpacije vlasti 2019. godine.
Meloni obećava da će smanjiti poreze i birokraciju, povećati potrošnju za odbranu, zatvoriti italijanske granice kako bi zaštitila zemlju od “islamizacije”, ponovno pregovarati o evropskim ugovorima kako bi vratila više ovlasti Rimu i boriti se protiv “LGBT lobija”.
Pobjeda desničara bila bi “velik rizik” za EU, rekao je Letta za AFP u avgustu, jer “nijednom velikom evropskom zemljom nikada nisu vladale političke snage koje su toliko očito protiv ideje zajednice Evrope”.
Desnica je duboko podijeljena zbog ruske invazije. Meloni podržava slanje oružja Ukrajini, a Salvini, dugogodišnji obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, protivi se sankcijama. Ljevica pak želi nastaviti ondje gdje je proevropski Draghi stao.
Ali njezini pozivi na kontinuitet zvuče manje uvjerljivo osiromašenim i prestrašenim biračima u jako zaduženoj Italiji od obećanja promjena, ističu analitičari. Još “ima prostora za iznenađenja”, rekla je italijanska politologinja Nadia Urbinati za list Domani u četvrtak, osobito ako se uzme u obzir da je po anketama 20 posto birača neodlučno.