Izbori su završili i pristojno je zahvaliti svima onima koji su izašli na izbore, kao i onima koji su ih organizirali. Oni su provedeni u jednom koliko-toliko demokratskom ambijentu, bez obzira što će se naći jako puno primjedbi, nedosljednosti, nepoštivanja pravila… Što se tiče HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, koji su sa nama zajedno izašli na izbore, jako sam zadovoljan. Kada gledam te kockice kako su složene, rezultati su dosta dobri i takvi su da teoretski se ne mogu napraviti bilo kakve kalkulacije oko uspostave vlasti na bilo kojoj razini gdje nas ima kao predstavnika i naroda, ali i politike koju zastupamo, bez te politike, odnosno bez HDZ-a BiH i stranaka koji su bile sa nama u paketu, ni teoretski – rekao je Čović.
Uvjeren je da niko u BiH ne razmišlja na način da zaobiđe HDZ BiH u formiranju vlasti, jer, kako dodaje, to bi bilo gubljenje vremena.
– To su mogle biti kalkulacije pred izbore onih koji su imali različite vizije Bosne i Hercegovine od onoga što mi zastupamo. Čini mi se da ono što smo radili u kampanji vjerodostojno govori o onome što mi jesmo, kakvi smo, kako vidimo svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, kako vidimo njenu vanjsku politiku, reformske unutarnje procese… Tako da, kada sve to zbrojim, opet se nameće jedna ključna riječ – jako sam zadovoljan sa onim što smo postigli na ovim izborima. Naše biračko tijelo je pozitivno reagiralo na naš način vođenja kampanje koja se vidno promijenila od kampanje u posljednjih četiri ili osam godina. I ono što je najvažnije, HDZ BiH zajedno sa partnerima će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti žurno vlast na svim razinama kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata – naglasio je Čović.
Govorio je o tome ko će biti partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH.
– Prije svega onaj ko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slažu, pošto su specifični izbori. Imamo kantonalni nivo, entitetski, državni pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere visokog predstavnika za BiH. Onaj ko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, ko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo sa tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem iduće sedmice, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces. Kontakata je bilo jako puno, tih međusobnih čestitki, da u to sada ne ulazimo, različitih vizija, pogotovo iz tog, uvjetno rečeno, političkog Sarajeva koji vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvalitete u parlamentima, prije svega, mislim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na nivou entiteta. A, slična situacija je i u RS-u. Čini mi se da je tamo nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. Pojedinci manje-više, da to ne komentiram. To će izaći vrlo brzo. Oko člana Predsjedništva u RS-u je završena stvar i vrlo jasno. Što se tiče predsjednika RS-a, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istakao je Čović.
U razgovoru Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.
– Bilo je: idemo napraviti Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH, pa je nismo ni napravili, kao ni HNK, uopće, zbog tih odnosa kakvi jesu bili. A, nismo se obavezali provesti niti jedan proces. Kada smo došli do Mostarskog sporazuma i kada smo to potpisali znajući da ćemo to završiti godinu dana prije ovih izbora, onda je partner potpuno odustao ili taktički vodio pregovore da se ništa ne dogovorimo i da ostane status quo. Znači, to se više neće moći desiti. Mi imamo dvije krucijalne stvari. Kada je vanjski plan u pitanju to su euroatlanske integracije, dakle i euro i atlanske integracije i to mora naš partner znati za takvo nešto. Naravno, prvi korak gdje mi odlučujemo nešto to je EU, otvaranje kandidacijskog statusa. Obećano nam je i to sam izravno slušao od pet-šest ključnih predstavnika EU-a, da to možemo do kraja godine imati pod uvjetom da napravimo reformski iskorak.
Ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, ali ne nametnuto nešto od Šmita (Kristijana, visokog predstavnika u BiH, op. a.) ili nekoga drugoga. Mi to moramo uraditi. Znači, to moramo raditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to također trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU-a. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno sa izgradnjom vlasti – Vijeća ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može desiti da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle. Da imamo malo prometnih zakona, zakona koji nikoga nisu interesirali”, navodi Čović.
Dodaje i da je više zakona bilo u proceduri kroz različite klubove ili pojedince koji su ih predlagali u Parlamentarnoj skupštini BiH nego što ih je predlagalo Vijeće ministara BiH. Napominje i činjenicu da je Vijeće ministara BiH u proteklom mandatu 90 posto sjednica obavilo telefonom.
– Jasno je šta mislim o takvom načinu rada. Zna se kako je usvojen budžet, tek nakon dvije godine i opet tako iznuđen. Te stvari se moraju riješiti u ovoj kalendarskoj fiskalnoj godini. I ako hoćemo imati Vijeće ministara BiH, onda ono mora do kraja ove godine riješiti te zaostatke i naravno usvojiti budžet za naredno razdoblje. Na sličan način razmišljam o Federaciji BiH i Vladi FBiH. Neki kažu da je nije bilo četiri godine. Ona je ostala u istom sastavu. Jer su u biti bili isti legitimni predstavnici, pa i iste parlamentarne većine. Niko nam nije branio da mijenjamo. Jer, opet bi SDA dao predsjednika Vlade, HDZ BiH bi dao predsjednika FBiH, ministri bi ovi ili oni bili.
Ali, sada moramo vrlo jasno znati kako se nositi na tom nivou sa ekonomskim i socijalnim problemima koji tek dolaze. Naši stanovnici pomalo osjećaju ili vidno osjećaju probleme recesije i inflacije u Evropi. Ali, tek ono što dolazi može nas vratiti na samo dno. A, to trebamo izbjeći. Zato treba izvršna vlast, i to izvršna vlast koja će raditi 24 sata. Ne kroz kojekakve sjednice i sazivanja telefonima i slično. Nego jednostavno da aktuelni ministri koje ćemo izabrati mogu svakodnevno hodati po svijetu i tražiti rješenja i kroz jedno partnerstvo, a zaboraviti koja ga je stranka imenovala kada dođe u Vijeće ministara BiH, zaboraviti koja ga je stranka imenovala kada dođe u Vladu FBiH. Nego trebamo imati jednu Vladu, kao što je bilo koja druga vlada u našem okruženju, mislim na zapadne vlade, koja će donositi rješenja, zaštititi svoje građane od raznih udara bili oni plinski, energetski ili uopće cijene energije, cijene hrane ili što već može biti problem – stava je Čović.
Lider HDZ-a BiH smatra kako je potrebno imati program rada na svim nivoima vlasti u BiH da bi se izbalansirala vanjska politika, zatim unutarnja politika koja se, prije svega, odnosi na ekonomsku i socijalnu problematiku, ali je opet povezana s vanjskom s obzirom na to da su, kaže Čović, unutarnji parametri posljedica onih izvana.
– I ono što je ključ svega, to je sigurnost, prvenstveno pravna sigurnost koju danas apsolutno nemamo. Ovdje ne živi pravna država. Svako, kao i ja, se mora jednako osjećati pred zakonom. Ako smo nešto pogriješili, zakon treba biti isti i za Dragana i za svakoga drugog u ovoj državi. Bez obzira na to ko je Dragan, a ko je neko drugi. I, naravno, osjećaj sigurnosti kod ljudi. Ne smije biti sigurnosnog ugrožavanja. Mi smo i u kampanji govorili, neće nas niko povući u blato radi populizma, da raspravljamo s njima kako će ovdje neko ratovati ili neratovati. Više puta sam na skupovima HDZ-a BiH koje sam pratio, prenosio preko kolega, a i tamo gdje sam se ja rijetko obraćao, svuda je vrlo jasno kazano – nikada više rata na ovim prostorima. Imamo dovoljno političke snage, iskustva da vodimo politike, da riješimo probleme BiH kao stabilne države, ali mirnim putem, političkim sredstvima. Jer, imamo ih i previše u rukama. Uz partnere izvana, mislim da je sve to dostižno – smatra Čović.
Iznio je i stav o tome šta misli o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit u izbornoj noći, 2. oktobra, te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, zatim izabrati delegati ostalih iz svih kantona, odnosno postoji li opasnost da mali dio kantona izabere cijeli Dom naroda Parlamenta FBiH.
– To je problem sam po sebi. Međutim, kada sve zbrojim, visoki predstavnik Kristijan Šmit je povukao potez za koji sam mu ja zahvalio kada smo razgovarali uoči nametanja tog rješenja u nedjelju, 2. oktobra, negdje iza 19 sati. Rekao sam mu: što god ja mislio o tom rješenju – jer ga nisam vidio, bilo je to saznanje što je on meni mogao za sedam-osam minuta obrazložiti, što je uradio – vama hvala, jer se trudite nešto uraditi. To smo mi trebali uraditi. Rješenja su jednostavna. Sada mi možemo raspravljati da li je trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo nešto. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaki kanton daje bar jednog predstavnika. Sada, kada je dodao ostale, ja sam mu rekao, pa zašto umjesto ostalih niste napisali, svi oni koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda tako da bude obaveza nacionalnih manjina da budu zastupljene. Ovako, opet tu će biti spekulacija. Inače, klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i ostalih je prije svega kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušala ta kalkulacija prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest delegata. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo s te strane oslobodili se tog pritiska ovim nametnutim rješenjima bar kratkoročno – ističe Čović.
Bez obzira na navedene poteškoće, on je uvjeren da će vrlo brzo, dok budu dogovarali novu vlast, imati rješenja popunjavanju i formiranju domova naroda.
– Postoji realan problem Kluba Srba. Nismo ga mogli popuniti ni do sada na broju 17, a nekada smo dolazili i do polovine toga, a sada hoćemo na 23. To su stvari koje ćemo morati rješavati u hodu. Uvjeren sam da ćemo mi čitav Izborni zakon BiH promijeniti u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je moja jedina zamjerka visokom predstavniku. Rekao sam mu – je li moguće, Kristijane, da vi opet predlažete nešto, a da niste ugradili i člana Predsjedništva BiH. Je li moguće da ćete opet dozvoliti da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH? A, evo, mi smo kandidirali samo gospođu Krišto (Borjana, kandidatkinja za člana Predsjedništva BiH na izborima 2. oktobra, op.a.) da bi praktično pokazali – imamo jednog kandidata koji će dobiti broj glasova i, evo, sreća dobio je ono što smo mi očekivali. Ali, to nije fer, nije uredu. Jer, ako imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda bi bilo logično da ga biraju dominantno predstavnici hrvatskog naroda. Naravno, isto mislim i za druga dva. Te stvari ćemo morati urediti. Ali, to moramo mi uraditi – ističe Čović.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.