Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić prisusutvovali su danas obilježavanju završetka radova na dionici autoceste Zenica Sjever Golubinja. Svečanosti su prisustvovali direktor JP Autocesta Federacije BiH Denis Lasić, izvršni direktor za projektovanje i građenje JP Autoceste Federacije BiH Asmir Dževlan, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luigi Soreca, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija i partnera, te ambasadori, predstavnici izvođača radova i nadzora, kao i lokalnih vlasti.
Federalni premijer je u svom obraćanju zahvalio uposlenicima svih kompanija koje su učestvovale u izgradnji ove dionice i realizaciji ovog zahtjevnog projekta. Zahvalnost je izrazio i uposlenicima JP Autoceste Federacije BiH, a posebno direktorima Lasiću i Dževlanu, za koje je rekao da su se u proteklom periodu uspjeli izboriti s brojnim izazovima.
– Dužan sam se zahvaliti i onima koji su osigurali sredstva, našim partnerima iz Evropske unije, Evropske banke za obnovu i razvoj, te Evropske investicijske banke. U vremenu koje je pred nama nadam se da će Autoceste nastaviti raditi u pravcu da spojimo ovu dionicu potpuno – kazao je premijer Nikšić.
Rekao je da se završetkom radova na dionici Zenica sjever – Golubinje dobila cjelina autoceste u dužini od 125 kilometara. Dodao je da je ovaj infrastrukturni projekt značajan za privredu, lokano područje, ali i za region, Federaciju BiH i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
– Želim nam svima da ubuduće imamo samo uspjehe, ali da budemo jedinstveni u tome kad radimo i kad dajemo sve od sebe da se rezultati vide i da rezultata bude. Još jednom čestitam svim izvođačima, svima onima koji su dali svoj doprinos u svemu ovome, a pogotovo kompanijama koje su radile, njihovim radnicima i Javnom preduzeću Autoceste – rekao je premijer Nikšić.
Ministrica Katić je u svom obraćanju ocijenila da se radi o završetku jednog od tehnički najsloženijih infrastrukturnih zahvata koji su izvedeni na Koridoru Vc. Istakla je da JP Autoceste Federacije BiH pokazale da mogu realizirati projekte najviše razine zahtjevnosti i savladati brojne izazove koji dolaze s tako velikim projektima.
– Stoga iskreno, od srca, čestitam cijeloj upravi Autocesta, projektantima, nadzornim inženjerima, domaćim i međunarodnim izvođačima radova i njihovim partnerima. Na poseban način radnicima, ljudima čija imena neće biti na pločama, a bez čijeg svakodnevnog napora mi danas ne bismo bili ovdje. Ova dionica prošla je kroz mnogo izazova, rokovi su se pomicali, projektna rješenja su se prilagođavala, suočavali smo se sa složenim geološkim uvjetima, rastom cijena, nedostatkom radne snage, administrativnim poteškoćama. Sve to treba otvoreno reći, jer preuzimanje odgovornosti znači i učiti iz onoga što nije bilo onako kako smo planirali – rekla je ministrica Katić.
Dva duga tunela, mostovi kroz kanjon
Prema podacima JP Autoceste FBiH, glavni objekat na poddionici Ponirak – Vraca, dugoj 2,65 kilometara, je dvocijevni tunel Zenica. On čini više od 90 posto trase te poddionice.
Na poddionici Vranduk – Ponirak, dugoj 5,3 kilometra, izgrađeni su mostovi Vranduk 1 dužine 390 metara i Vranduk 2 dužine 340 metara, tunel Vranduk dug 400 metara i tri manja vijadukta ukupne dužine 300 metara. Trasa ovdje prolazi kroz vrlo strme padine, zbog čega su lijevi i desni kolovoz razdvojeni po pravcu i po visini, a izgrađen je i velik broj visokih potpornih zidova.
Poddionica Nemila – Vranduk duga je 5,67 kilometara, a na njoj su vijadukt Stara Stanica i četiri podvožnjaka. Na izmještenoj magistralnoj cesti izgrađena su dva mosta preko Bosne, svaki dužine 185 metara, dok je korito Bosne kroz Nemilu regulisano u dužini od oko tri kilometra.
Na poddionici Nemila – Poprikuše, dugoj 5,5 kilometara, nalazi se najduži tunel na Koridoru 5C, Golubinja, dužine 3.659 metara. Na njoj su još i vijadukt od 168 metara preko magistralne ceste M17, most od 218 metara preko magistralne ceste i rijeke Bosne te vijadukt od 108 metara preko željezničke pruge.
Rokovi probijeni godinama
Prvi ugovori potpisani su još 2019. godine. Ugovor za poddionicu Vranduk – Ponirak potpisan je 15. maja 2019. godine s rokom od 24 mjeseca, pa je trebala biti završena do maja 2021. godine. Rok je kasnije pomjeran kroz više aneksa ugovora.
Ugovor za poddionicu Ponirak – Vraca, s tunelom Zenica, potpisan je 1. augusta 2019. godine s izvođačem Euro-asfalt.
Za dionicu Poprikuše – Nemila ugovor je 16. novembra 2020. godine potpisan s turskom kompanijom Cengiz, dok je ugovor za Nemila – Vranduk potpisan 28. februara 2022. godine, također s rokom od 24 mjeseca, odnosno do početka 2024. godine.
Obustave radova i dugovi prema izvođačima
Gradnja poddionice Vranduk – Ponirak zaustavljena je u julu 2023. godine. JP Autoceste FBiH tada su saopćile da su radove privremeno suspendovale odlukom Uprave od 20. jula, jer je projektnu dokumentaciju trebalo uskladiti i dodatno analizirati troškove izgradnje. Iz Autocesta su naveli i da se radovi nisu izvodili na više od polovine ugovorene trase, pa su ih obustavili kako bi izbjegli velike troškove zastoja.
Mašine su se na gradilište vratile početkom 2024. godine. Aneksom IV ugovora, koji su Autoceste FBiH i konzorcij Azvirt i Hering potpisali 26. januara 2024. godine, rok za završetak radova pomjeren je na 31. mart 2026. godine. Radovi su nastavljeni po novom projektu, s novim vijaduktom, cut&cover tunelom i drugačijom zaštitom kosina.
Novi zastoj uslijedio je u martu 2026. godine. Evropska investicijska banka obustavila je isplatu kreditnih tranši Autocestama FBiH zbog istrage o sumnjama u nepravilnosti na Koridoru 5C. Zbog toga su Autoceste zapale u dugove prema izvođačima. Euro-asfalt tada nije bio isplaćen ni za poddionicu Ponirak – Vraca, iako su radovi na njoj već bili završeni.
Uprkos godinama kašnjenja, probijenim rokovima i zastojima zbog novca, vozači danas imaju razloga za zadovoljstvo. Umjesto magistralnim putem M17, koji kroz kanjon Bosne kod Vranduka godinama prate udesi, spora vožnja i česte kolone, u narednim danima po završetku procedura moći će voziti sigurnijim i bržim autoputem, bez silaska od Bradine do Žepča (oko 140 kilometara).
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.