Obraćajući se nazočnima na početku konferencije, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je kako ovo nije skup za ili protiv zakona, već kako je ovo rasprava o tom zakonu.
Dodao je kako postoji mogućnost da izmjene zakona ne stupe na snagu ako za šest mjeseci ne budu upućene u saborsku proceduru u formi prijedloga, te istaknuo kako ne želi govoriti u ime ministarstva i izvršne vlasti.
“Ako zakon dođe u formi prijedloga, tada će biti moguće mijenjati njegov tekst”, dodao je.
Predsjednik Narodne skupštine RS-a istaknuo je nekoliko područja i praktičnih primjera vezanih za ovu oblast.
”Trenutna situacija prije svega ima implikacije na sigurnost, osobni i obiteljski život, ali i ekonomske posljedice. Kada govorimo o ekonomskim posljedicama, govorimo samo o tome da će se neki mediji ugasiti zbog visine propisanih kazni. A sad ću još jedan primjer iz medija. Čovjek koji je trebao potpisati ugovor vrijedan 12 milijuna eura u medijima je prozvan ubojicom i pisalo da se protiv njega vodi istraga. Sve je to bila laž, ali je zbog toga propao ugovor od 12 milijuna eura. Tako da mediji imaju punu mogućnost da unište milijunske ugovore i da za to ne odgovaraju ili da plate minimalnu kaznu od 1.500 KM”, rekao je Stevandić, objavila je Narodna skupština Republike Srpske.
Dodao je kako je otvoreno pitanje hoće li ovaj zakon biti zlouporabljen i daje li vladajućoj strukturi alate za suzbijanje javnog govora ili gušenje medija.
”Osobno sam protiv zabrane javnog govora, ali sam za uvođenje reda i odgovornosti i o tome moramo razgovarati”, istaknuo je, među ostalim, Stevandić.
Na skupu o temi “Javno komuniciranje i djela protiv časti i ugleda u Federaciji Bosne i Hercegovine” govorio je profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru dr. Ilija Musa, navodeći kako u Federaciji BiH nikada nisu doneseni zakoni koji bi u potpunosti definirali rad medija i Hercegovine.
”Poseban problem predstavljaju portali bez impresuma, koji nisu registrirani niti registrirani kod nadležnog tijela i koji mogu objavljivati što god žele. Dakle, imamo sivu medijsku zonu u kojoj se može objavljivati bez ikakvog nadzora nad vlasništvom i sadržajem objavljenih tekstova”, istaknuo je Musa.
Naglasio je kako ponižavanje časti i ugleda vrijednosti osnovnih dobara i radnje usmjerene na njihovo uskraćivanje izazivaju ozbiljne posljedice.
Uvreda i kleveta najčešća su djela protiv časti i ugleda, a u nekim zakonima imamo djela kao što su povreda privatnosti, sramoćenje i teško sramoćenje, naveo je Musa.
Podsjetio je kako je 2002. godine, donošenjem Zakona o kleveti FBiH, utvrđeno da je kleveta nanošenje štete fizičkoj ili pravnoj osobi iznošenjem, prenošenjem i izražavanjem neistine.
”Načela koja se provode zakonom dosta su dobro sastavljena i usklađena su s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom FBiH, kao i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zakon štiti slobodu izražavanja, a pravo na slobodu izražavanja štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je ono izraženo, a odnosi se ne samo na izražavanje koje se smatra pohvalnim i uvredljivim već i na izražavanje koje može uvrijediti, razbjesniti i uznemiriti”, objasnio je Musa.
Naglasio je kako bi javni dužnosnici i političari trebali trpjeti nešto viši stupanj javne kritike, što je i zakonom predviđeno.
“Mediji javnog informiranja imaju važnu ulogu u demokratskom procesu, a posebna je odgovornost medija da obrate posebnu pozornost na štetu koju mogu prouzročiti trećim osobama u obavljanju svog posla.” Zakon jasno definira da je za klevetu odgovorna osoba koja iznošenjem, prenošenjem i izražavanjem neistine prouzroči štetu fizičkoj ili pravnoj osobi, a za klevetu iznesenu u medijima autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i osobe koje na neki način vrši kontrolu nad sadržajem tog izraza”, rekao je Musa.
Istaknuo je kako su novinari dužni voditi računa o izvorima informacija i provjeravati istinitost informacija koje dobivaju.
”Pravna praksa i pravna teorija u Europi slažu se da je uvreda svaka manifestacija koja omalovažava osjećaj osobne vrijednosti ili izražava nepoštivanje ljudskog dostojanstva. Sudovi moraju odgovoriti u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe. Odšteta u sudskom postupku treba biti primjerena nastaloj šteti”, rekao je.
Profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku prof. dr. Igor Vuletić govorio je o temi ”Uvreda i kleveta u hrvatskom kaznenom pravu – iskustva i daljnji koraci” istaknuvši pritom da se za klevetu u Hrvatskoj uglavnom izriču novčane kazne.
”U Hrvatskoj imamo kontinuitet kriminalizacije povrede časti i ugleda od donošenja Kaznenog zakona 1997. godine. Praksa poznaje samo privatne tužbe. Tužba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja da ste uvrijeđeni i oklevetani. Novim zakonom iz 2013. imamo samo novčane kazne za klevetu, a imamo i novo kazneno djelo – teško sramoćenje. Nismo imali niti jednu zatvorsku kaznu protiv novinara”, rekao je Vuletić.
Igor Ličina iz Misije OESS-a u BiH kazao je kako se OESS zalaže za potpunu dekriminalizaciju klevete u svim zemljama članicama, te da će se Republika Srpska, ukoliko usvoji izmjene Kaznenog zakona, pridružiti društvu vrlo malog broja zemalja u svijetu.
“Ključna preporuka Misije OESS-a je da se odustane od predloženih izmjena zakona”, rekao je, prenosi Fena.