Da se vratimo na izvor posljednjeg sukoba na Kosovu koji je izazvao bujicu problema i prijeti da voda prodre i van njegovih granica.
Naime, Srbi koji su bojkotovali izbore, uz podršku Srbije, mislili su da kao „to ne važi“. Kad se pojavio premijer Kosova Albin Kurti da provede te izbore, onda su Srbi shvatili da su se zeznuli i da oni to neće dozvoliti.
Jedini način da to ne dozvole bio je da se pobune. Dakle, oni su se pobunili, država Kosovo je poslala svoju policiju, svoje regularne snage reda i bezbjednosti da pobunu smire. To je izazvalo dodatnu pobunu, pa je dovelo NATO-vojnike, koji jedino što su mogli napraviti jeste da oni maknu kosovsku policiju, pa da oni smiruju pobunjene Srbe, pa je to rezultovalo s 50 povrijeđenih Srba i sa 11 NATO-ovih vojnika, od kojih su trojica teško povrijeđena.
O trenutnoj situaciji na Kosovu razgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarem iz Zagreba Denisom Avdagićem.
Američki senator Chris Murphy i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, koji je dobro naružio i Srbiju i Kosovo, traže nove izbore na sjeveru Kosova sa srpskom većinom. S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poziva Kosovo da ih ne organizuje. Šta bi donijeli novi izbori? Čega se Vučić plaši?
„Novi izbori trebaju poslužiti tome da se situacija smiri, odnosno da se steknu uvjeti uspostavljanja tzv. Zajednice srpskih općina. Dakle, bez čelnika koji su demokratskim putem izabrani. Toliko je dubok problem u priči, naime, potaknut od Srbije. Oni (Srbi, op. a) su dali ostavke, pa je ponovo potaknut od Srbije, što je iz srbijanske Vlade došla poruka da se ne kandidiraju i ne izlaze na te izbore.
Zato i nisu izabrani ti srpski predstavnici, a sve se svodi na to kako riješiti ključni zahtjev srpske strane, možemo reći Srbije, ako tamo ne postoje predstavnici. Ono što je dodatno element problema u ovoj priči je što nemate s kim razgovarati, ne postoji legitiman predstavnik Srba na Kosovu, nego je to Srbija. I to je početak i kraj zamršenog problema“, kazao je Avdagić za Bosnainfo.
S jedne strane je formalnopravna država, s druge čista politika koja pokušava spriječiti sukob. EU i SAD su mislile da mogu kontrolisati situaciju na Kosovu. Sad kad se pojavio neko ko ne sluša nikoga, a ima moć da ne sluša nikoga, iza njega stoji 80 posto državljana Kosova, prije svega Albanaca, plus nešto Srba koji su svjesni situacije, pa su odlučili da žive u drugim dijelovima, ne u tom srpskom, sjevernom dijelu Kosova, gdje misle da će biti po njihovom, e kad se pojavio premijer Kosova Albin Kurti koji pokušava da ispoštuje zakone do kraja – on ne odgovara nikom. Je li jedini način da se ova situacija završi da Amerikanci, koji imaju stvarnu moć na Kosovu, maknu Kurtija, jer se on njima oteo? Ustvari, oni su mislili da ga mogu kontrolisati.
„Kurti je demokratskim putem dobio izbore na Kosovu i činjenica je da se znalo unaprijed kako funkcionira Albin Kurti i da je on, kako ga ja volim nazvati, tvrd orah, i činjenica je da je on i prije nego što je postao premijer govorio o reciprocitetu, što znači da ako on smatra da Srbija nešto radi prema Kosovu, da oni, jedino što mogu, trebaju uzvratiti istom mjerom.
Hoda se po ivici
Problem u ovom trenutku je što je, koliko god sve izgleda kao haos, ali je kontrolirano u tolikoj mjeri da nije izbila takva situacija koja bi značila oružani sukob, dakle to je dobro, a ono što je loše – hoda se po ivici i nije isključeno da se nešto dogodi i upravo zbog toga pokušava se pritiskati i jednu i drugu stranu. Koliko god nekome to izgledalo nepravedno, Kosovo poštuje svoje zakone i natjerano je da se povlači pred vlastitom legislativom, što naravno, nije jednostavno, ali opet svjesni smo da je Kosovo specifična situacija i niko ne želi sad zaoštravanje i mogućnost nekog sukoba, koji bi bilo onda daleko teže riješiti nego ovu trenutačnu situaciju“, priča naš sagovornik.
E da bi popustilo ovo sve, Zapad vrši pritisak na Kurtija ili, kako je to upakovao ambasador Velike Britanije na Kosovu Nicholas Abbott, kad je pozvao Vladu Kosova da posluša “savjete” svojih međunarodnih prijatelja i partnera u vezi sa situacijom na sjeveru zemlje. Hoće li neko ko, za razliku od raznih tačija, haradinaja i ostalih, nema oraha u džepovima, nema ratnih zločina, nema pljački, ko je bitku za nezavisno Kosovo proveo u srbijanskim zatvorima, ali ko je dobro nepopustljiv, poslušati „savjete“ ili iskoristiti ovo stanje u svrhu okončanja kosovskog pitanja, odnosno nekog konačnog rješenja?
„To je, zapravo, čitava enigma u toj priči. Oni koji prate rad i djelovanje političkog Kurtija znaju da je on prilično nepopustljiv. Organiziranje izbora, mislim da je i njemu to jasno, morat će napraviti.
Zbog toga se stišće malo više sam Kurti, ali je to prilično jednakopravno što se tiče međunarodne zajednice, ona traži i od jedne i od druge strane da budu u potpunosti suzdržane od bilo kakvih poteza koji bi značili oružani sukob. To nije u interesu ni Kosova ni Srbije. Traži se određena autonomija koja će se predati Srbima, što Kurti želi podvući crtu i ne želi da se dogodi, a to je mogućnost stvaranja neke nove, kako on kaže, Republike Srpske na teritoriji Kosova. Situacija jeste zamršena, ali je i prilično jednostavna u formi onoga što se traži od Kosova i što je dogovoreno, a to je autonomija za Srbe koji žive na sjeveru“, govori nam analitičar.
Šta znači ZSO?
Dodaje da ono zbog čega je on stisnuo ovu situaciju, to je zapravo priča o tome šta će biti o ZSO-u, što bi ona zapravo značila, koje bi njene ovlasti bile, na koje razdoblje…
„To su neka pitanja koja njega daleko više zanimaju zbog kojih želi uspostaviti što bolju, ako ništa, pregovaračku opciju i prema Zapadu, ali i prema Srbiji. Nažalost, ovo je trenutak koji ovakav kakav je odgovara Aleksandru Vučiću s obzirom na unutarnjopolitičke situacije i to je razlog više zašto je ovo usložnjeno na ovaj način kako je, ali i razlog više zašto se barem u ovom javnom segmentu od Zapada više stišće Kurti, odnosno, njemu se osigurava i unutar opozicije da ona neće biti ta koja će praviti Kurtiju problem u slučaju dogovora.
Radi se o tome da Kurti na kraju može posustati, a da to njemu, pak, u unutarnjopolitičkoj situaciji ne napravi veće probleme, jer bi ostatak opozicije trebao sukladno razgovorima sa saveznicima za Zapada reći to je ono što moramo prihvatiti i nemamo druge, ako je unisona politička podrška nečemu takvom i u kosovskom parlamentu, onda je to daleko drugačija situacija i za samog Kurtija nego što je bila, recimo, prije mjesec. Koliko god sve izgledalo nestabilno, ide naruku i jednom i drugom ključnom lideru obje zemlje. Sam Kurti ako na kraju odluči u potpunosti izignorirati sve to skupa, može riskirati gubljenje podrške Zapada, što nikako njemu ne bi išlo naruku i upravo zato mislim da idemo nekakvom dogovoru, samo što je pitanje kakav će on finalno biti“, cijeni naš sagovornik.
Jednom ste pomenuli da je Aleksandar Vučić u Srbiji reditelj, šaptač, glavni glumac, kostimograf, prodavac karata… Je li i u slučaju Kosova sve to ili glumac kojem drugi govore šta da radi?
„U situaciji na Kosovu, on je isto ono što je u Srbiji. Apsolutno osoba koja kontrolira situaciju, barem što se tiče Srba na sjeveru Kosova. Kurti, s druge strane, pokušava iskoristiti maksimalno ovu situaciju znajući upravo koliko je ona problematična i samom Vučiću i Zapadu, ali mislim da on nastoji iskoristiti moment i napokon pokušati riješiti na najbolji i na najpozitivniji mogući način i za Kosove i za sebe samoga.
Pristup Srbije
Ne možemo reći da on nije patriota, dobro je poznato da je kao student, evo i sami ste u jednom momentu pomenuli, odležao u srbijanskom zatvoru. Njegovi stavovi, njegova politika se nije mijenjala od tih studentskih dana. Mislim da je i on svjestan, kao i svi na Kosovu i malo šire, da ovu situaciju treba riješiti u korist svih i, naravno, ono što je ključno pitanje – kakve su garancije samom Kurtiju ako na kraju to sve i popusti, da li će se promijeniti pristup Srbije prema Kosovu.
U tom segmentu možemo reći da je on vjerovatno u pravu, njemu trebaju garancije koje će značiti da Srbija neće više djelovati na isti način za godinu bez obzira na udovoljavanje od Kosova. Isto tako, i Kurti mora biti svjestan momenta u kojem se nalazi čitava Evropa i da je okret prema Ukrajini izuzetno velik zbog prijetnje evropskoj sigurnosti, a Zapad se brine ne samo za pitanje odnosa Srbije i Kosova nego kako to ne bi bilo prošireno i na druge države Balkana, posebno da se to ne bi slučajno u nekom obliku prelilo i iskoristilo za usložnjavanje situacije u BiH“, mišljenja je Avdagić.
Baš nam još i to treba…
„Da. Mislim da se Zapad u dobroj mjeri trudi osigurati, posebno upravo to, da ne bi BiH postala poligon još žešće verbalne komunikacije, što bi onda moglo uslijediti i nekim djelovanjem, a to bi prinudno natjeralo Zapad da djeluje na neki način i u BiH, što bi, naravno, ruska strana iskoristila kao dokaz da eto Zapad djeluje kad želi i gdje želi, pa zašto ne bismo i mi. Vrtimo se oko dokazivanja ko je u pravu na globalnom nivou, a Zapad je možda malo i zamoren svim krizama koje je morao rješavati bez obzira na to ko ih je izazvao, a niko ne želi usložniti tu situaciju u Evropi koja je već sad previše iskomlicirana. Svi se nadaju nekom pozitivnom rješenju u Ukrajini, samo što se bojim da postoje oni koji se nadaju da će to pozitivno rješenje u Ukrajini zapravo ići prema nekakvoj ruskoj, uvjetno rečeno, pobjedi koju bi ona iskoristila za svoje daljnje političko djelovanje“, kaže nam naš sagovornik.
Ne tako davno počela je vježba NATO-ovih snaga na granici Crne Gore i Kosova, gdje su vježbali kako da brane Balkan, koja je zbog nemira na Kosovu prekinuta. I šta se dešava? Umjesto vježbe, NATO šalje još 700 vojnika na Kosovo, a Vučić gomila vojsku na granici s Kosovom, koju ta vojska vjerovatno neće preći jer bi to značilo ulazak u konflikt s NATO-om, a to mu, vjerujem, u ovom trenutku ne treba. Šta Vučić želi postići tim gomilanjem vojske?
„Prije svega, ne vidim kako bi moglo doći do toga da Srbija intervenira na Kosovu, jer tamo NATO-ove snage, pojačane tim dodatnim snagama, mogu sasvim kvalitetno kontrolirati situaciju kako ne bi došlo do direktnog sukoba, naravno, ako se on baš ne želi isprovocirati. To je samo pokazivanje mišića, ali, nažalost, ako neko u Srbiji misli da on pokazuje mišiće Kosovu, ne gleda dobro, ti vojnici nisu okrenuti prema Kosovu, već prema Srbiji i to je demonstracija moći prema vlastitim građanima. Čemu ona služi i da li je svima dosta tog teatra kojeg su se dobro nagledali otkako je Vučić na vlasti, to, naravno, ide do samih građana Srbije“, zaključuje Denis Avdagić za Bosnainfo.