U istraživanju je učestvovalo 125 zdravih odraslih osoba u rasponu od 18 do 90 godina, kojima su prikazane slike preko video poziva i zamoljene su da ih opišu. Umjetna inteligencija analizirala je opise, fokusirajući se na faktore kao što su brzina govora, pauze između riječi i raznolikost vokabulara. Osim toga, učesnici su ispunili upitnike u kojima su procjenjivali zadatke izvršnog funkcionisanja, kao što su koncentracija, brzina razmišljanja i planiranje zadataka, piše Futurism.com.
Nalazi su pokazali korelaciju između izvršnog funkcionisanja i brzine govora, posebno kod starijih učesnika. Iako je zadatak eksperimenta da opiše slike bio uvjerljiv, stručnjaci upozoravaju da njegovi rezultati možda neće u potpunosti odražavati obradu jezika u stvarnom svijetu.
Prema dvojici istraživača demencije sa Univerziteta u Sussexu, koji nisu bili uključeni u studiju, fokus eksperimenta na zaključivanju slikovnih riječi možda neće tačno predstavljati svakodnevnu obradu jezika. Oni predlažu alternativne zadatke, kao što su testovi verbalne tečnosti, koji mjere sposobnost pronalaženja riječi.
Malo je vjerovatno da će se pojedinci u svakodnevnom životu susresti sa specifičnim testom korištenim u studiji. Istraživači iz Sussexa predlažu da bi lični izvještaji o poteškoćama u pronalaženju riječi mogli pružiti vrijedne uvide, dopuniti podatke o ponašanju i potencijalno poboljšati alate za otkrivanje ranog kognitivnog pada.