S tim u vezi, komentar na sve ovo je za Bosnainfo dao i Nedžad Ahatović, politički i vojni analitičar.
– Samo napuštanje kosovskih institucija iz reda srpskih legalno izabranih predstavnika jeste čin koji je dugo najavljivan. To je još jedan u nizu političkih kriznih događaja koji potresaju vladu Albina Kurtija, dakle, jedan korak Beograda da još jednom pokaže neslaganje s Prištinom kada je u pitanju dalja budućnost Republike Kosovo.
KFOR kao garant sigurnosti
U tom kontekstu, ta politička kriza je nešto što nije strano nijednoj evropskoj zemlji, ali s obzirom da se radi o Balkanu, to može izazvati i drugačije konsekvence, posebno kada je u pitanju sjeverni dio Kosova.
Ide se, znači, na to da taj dio Kosova postane jedna autonomna oblast nad kojom bi Priština imala manji državni suverenitet i to je taktika na kojoj Beograd insistira kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Crna Gora pa i Kosovo.
Cilj je stvaranje jedne nove “Srboslavije” uz pomoć Ruske Federacije koristeći jednu moć prije svega preko medija – nagalašava Ahatović.
Ipak, na sreću po Kosovo u ovom trenutku sigurnost je stabilna, a zbog čega, Ahatović pojašnjava:
“Na Kosovu je raspoređen KFOR koji ima tamo mandat i dovoljan broj snaga koje će se suprotstaviti svakom narušavanju sigurnosti kada je u pitanju bilo koji dio Kosova”.
No, svakako da bi se, ako se nastavi s ovim prepucavanjima, sve to moglo nekako prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu.
– Sav ovaj scenario koji mi sad gledamo na Kosovu smo mi vidjeli i prije koji je Milorad Dodik ispaljivao prošle godine, i da nije došlo do krize u Ukrajini, vjerovatno bi mi sličan scenario gledali u martu mjesecu ove godine.
Da li će BiH doživjeti to da političari iz RS počnu napuštati institucije naše zemlje, vidjet ćemo. Da li ta mogućnost postoji, naravno da postoji.
Politika Ruske Federacije i Beograda
Milorad Dodik je to najavljivao, međutim ovdje se radi o institucijama BiH, tako da mislim da sve zavisi o daljih dešavanja na Kosovu.
Ista stvar je i sa Crnom Gorom gdje imamo nekih političkih partija koji su u prisnim odnosima sa Beogradom i Moskvom. Generalno, u danima koji dolaze ćemo imati jasniju sliku kada je to u pitanju – kaže Ahatović za naš portal.
Za kraj, upitali smo ga i da nam prokomentariše posljednje izjave Dodika u kojima je poručio da je RS spremna pomoći Srbima na Kosovu institucionalno pa i mimo institucija.
– Jednostavno institucije koje Srbi participiraju na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini nisu prepreka da se među sobom pomažu. Dodik je to htio da kaže.
Država BiH ne predstavlja prepreku da Srbi participiraju u politici kada je u pitanju Zapadni Balkan. Dakle, Beograd vodi tu regionalnu politiku na način da ne poštuje državni suverenitet ni granice susjednih država.
Dakle, to je taktika koja je prisutna u posljednih pet ili šest godina. Sva ta politika iz Beograda koja ima veliku podršku SPC-a govori u prilog činjenici da bi bilo kakvo remećenje odnosa dovelo do toga da bi Srbija morala promijeniti politiku prema BiH.
Dakle, Dodik je mišljenja da iako postoje institucije sistema to nije prepreka da on slijedi politiku Ruske Federacije i Beograda – zaključuje Ahatović u razgovoru za Bosnainfo.