Retrovizor

Abdulah Sidran će zauvijek ostati utkan u historiju BiH: "Svakoga dana u svakom pogledu..." (VIDEO)

Veliki bh. pjesnik i filmski scenarist Abdulah Sidran preminuo je u subotu 23. marta u 80. godini nakon duge i teške bolesti

FOTO: FACEBOOK / ABDULAH SIDRAN
FOTO: FACEBOOK / ABDULAH SIDRAN

Legendarni Abdulah Sidran je iza sebe ostavio knjige i scenarije koji će zauvijek biti utkani u historiju Bosne i Hercegovine.

Napisao je knjigu “Sjećaš li se Dolly Bell?” po kojoj je kasnije nastao istoimeni film Emira Kusturice. Njih dvojica su također radili na filmu “Otac na službenom putu”.

“Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem”, “Hoće li u ovom gradu ikada zasjati sunce kako treba?”, “Gdje je prazna kasa, nema tu demokratije”, “Saleme, pita babo kako si.’ – ‘Eh, kako sam? U glavi mi šumi, dva rebra slomljena, na noge više ne mogu… Evo sad i bubrezi.’ – ‘Ma ne mogu ja to sve to upamtiti, ja ću reći da si već umro'”, samo su neki od dijelova njegovih scenarija na koje ćemo se zauvijek referisati.

Pročitajte još

Sidran je pisao scenarije i za filmove “Kuduz”, “Praznik u Sarajevu”, “Savršeni krug”, “Povratak Katarine Kožul”, “Oslobađanje”, “Veselin Masleša” i “Jegulje putuju u Sargaško more”.

Neka od njegovih književnih djela su: “Bolest od duše”, “Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva”, “Zašto tone Venecija”, “U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce”, “Sarajevski tabut”, “Morija”, “Pjesme poslije rata” i brojne druge.

Posljednjih godinu dana povukao se iz javnog života i komunicirao je tek povremeno putem društvenih mreža, shrvan teškom bolešću.

Abdulah Sidran rođen je 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zvorniku i Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Povremeno je radio kao urednik omladinskih listova i javnih tribina te, do 1992. godine, na Televiziji BiH kao vodeći dramaturg. Između tih povremenih uposlenja, živio i radio kao profesionalni pisac. Majstorski kandidat u šahu.

U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju “šezdesetosmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, Zmajeva nagrada) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije “Sarajevski tabut” nagrađena je priznanjem, “Nagradom slobode”, PEN-centra Francuske.

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji[2] (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.