Tako se, među publikom i organizatorima stvara neplanirana pometnja, ali i otvara pitanje: da li je riječ o marketinškoj strategiji ili o pokušaju da se „ogrebe“ o već postojeću popularnost nekog tuđeg imena?
Četiri Gage uspješno plove nemirnim estradnim vodama. Ponekad to unese zabnu kod onih koji pođu da slušaju jednu od njih. Krenu na nastup jedne a tamo zateknu neku drugu Gagu: Gagu Filipović, Gagu Dolar, Gagu M ili Lepu Gagu. Sve one dobro izgledaju i dobro pjevaju tako da je neko od gostiju rijetko vratio kartu nazad a da nije poželio da uživa u pjesmi i igri one koju je zatekao.
-Diskografi u pokušju da albume neke od nas lakše plasiraju na tržište smišljaju razne cake, nadimke, pseudonime što na ovom našem malom diskografskom prostoru nerijetko izaziva pometnju, kaže Dragica Gaga Filipović. Dok smo u estradnim vodama bili samo ja i Gaga Petrović, pozntija kao Gaga Dolar bilo nas je lako razlikovati, ako ništa drugo, bar po boji kose. Međutim, sa pojavom Dragane Fratelo koja nastupa pod estradnim imenom Gaga M i Dragane Janičlijević koja „fura“ pod imenom Lepa Gaga, zbrka postaje veća. No, oni koji dođu da slušaju bilo koju od nas kući neće otići razočarani. Ima da se naslušaju dobre pjesme.
Jedan od razloga za ovakvu pojavu leži u marketinškoj logici estradnog biznisa. U uslovima gdje je pažnja publike kratka, a konkurencija ogromna, ime postaje brend. Ako neko već ima određeni „zvuk“ u javnosti, novi izvođač ponekad svjesno bira sličan pseudonim kako bi se brže probio. Diskografi i menadžeri tu često igraju ključnu ulogu, osmišljavajući nadimke koji zvuče pamtljivo, efektno ili već „poznato u uhu“.
Međutim, druga strana ove priče je manje romantična. Kada se više izvođača predstavlja gotovo identičnim imenom, dolazi do zamagljivanja identiteta. Publika teže razlikuje umjetnike, a pojedinačni rad i trud se lakše gube u masi. U tom smislu, pseudonim prestaje biti sredstvo prepoznatljivosti i postaje alat konfuzije.
S druge strane, ne treba zanemariti ni psihološki aspekt – u svijetu estrade, gdje je vidljivost sve, ime može biti jednako važno kao i glas. Neki izvođači vjeruju da će ih „poznato zvučeće“ ime brže dovesti do publike, čak i ako početna motivacija nije sasvim autentična. Tako se granica između samopromocije i „oslanjanja na tuđu slavu“ ponekad opasno briše.
Ipak, dugoročno gledano, publika obično napravi razliku. Bez obzira na nadimak, ono što ostaje presudno jeste kvalitet pjesme, energija na sceni i lični pečat izvođača. Ime može otvoriti vrata, ali ih ne može držati otvorenim.
Zato je fenomen „više Gaga“ na estradi zanimljiv primjer kako se u savremenoj muzičkoj industriji miješaju kreativnost, marketing i potreba za brzim uspjehom. On pokazuje da se u trci za pažnjom ponekad zaboravlja ono najvažnije – autentičnost, koja na kraju uvijek ispliva kao jedini pravi brend koji traje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.