Riječ je o tihoj promjeni cjenovne politike koja najviše pogađa potrošače koji već sada pažljivo važu svaki euro pri kupovini osnovnih namirnica.
“Poslije shrinkflacije stigla nam je i cheapflacija… evo šta to znači! Sve češće nas pitate u vezi s novim primjerima zakidanja potrošača, promjene kvaliteta proizvoda, smanjenja broja ili zapošljavanja stranog, jeftinijeg osoblja u restoranima i hotelima: ‘Pa šta nam to rade?'”, započeli su svoju objavu.
Najjeftiniji proizvodi rastu brže od onih premium
“Naime, kao što ste i sami primijetili, cijene najpovoljnijih robnih marki (tzv. ‘budget’ brendovi) u posljednje vrijeme rastu znatno brže nego cijene premium proizvoda. To se događa jer trgovci na skupljim proizvodima imaju veće marže koje mogu smanjiti da bi ublažili inflaciju, dok kod najjeftinijih proizvoda to nije moguće, pa se svaki trošak odmah prebacuje na potrošača.
Uz to, proizvođači zamjenjuju kvalitetne sastojke jeftinijim alternativama kako bi zadržali istu prodajnu cijenu. Primjerice, umjesto maslaca koristi se palmino ulje ili se smanjuje procenat mesa u prerađevinama. Zašto je cheapflacija neprihvatljiva i opasna za potrošače? Ljudi s niskim primanjima nemaju kamo ‘preći’ jer već kupuju najjeftinije opcije, dok bogatiji mogu uštedjeti prelaskom s ‘premium’ na standardne brendove.
Pri tome, potrošač s niskim primanjima plaća isti iznos (ili čak više) za proizvod koji je nutritivno siromašniji ili lošije izrade, što je zapravo ‘skriveni’ oblik inflacije. Sve to u konačnici dovodi do sve većeg broja oboljelih od raznih hroničnih nezaraznih bolesti, koje potom opterećuju državnu blagajnu zbog izdvajanja za zdravstvenu zaštitu”, dodaju iz platforme.
Trend je vidljiv i u turizmu
“Osim u trgovinama, trend je vidljiv i u turizmu i ugostiteljstvu. Prema najnovijim istraživanjima, 66% građana smatra da za istu cijenu dobijaju lošiji smještaj ili manje vrijedne turističke usluge nego ranije. To se može vidjeti i u oblasti organizacije raznih ‘terenskih nastava’ u školama, maturskih putovanja i školskih izleta. Djeca dobiju manje i lošije, a roditelji plaćaju skuplje.
Pojam cheapflacije često se može primijeniti i na kvalitet i broj osoblja u restoranima i hotelima, gdje sve više radi jeftina strana, nedovoljno kvalitetna i obrazovana radna snaga, uz istovremeno povećanje cijena usluga, što direktno utječe na iskustvo korisnika. Jeste li i vi postali žrtva cheapflacije? Šta ste doživjeli? Imate li primjer? Kako se to odražava na vaš kućni budžet? Ima li uopšte morala u trgovini 21. vijeka?”, zaključili su.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.