Nestanci vode koji nerijetko traju i po 24 sata u brojnim ulicama i naseljima, postali su svakodnevica, a umjesto jasnih i dugoročnih rješenja, problem se iznova ponavlja bez vidljivog napretka.
Iako su kvarovi često poznati javnosti, ostaje otvoreno pitanje zašto se ovom pitanju od ključne važnosti ne pristupa sistemski i hitno, s obzirom na to da voda nije luksuz, već osnovni uslov za život i zdravlje!
O ozbiljnosti situacije razgovarali smo s uvaženim akademikom prof. dr. Murizom Spahićem, ekspertom u oblasti hidrologije i geografije, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, koji je ukazao na potencijalne zdravstvene rizike koje redukcije vode nose sa sobom, ali i na moguće hidroekološke posljedice.
“Dugotrajne i česte redukcije vode čine vodovodni sistem tehnički nestabilnijim i povećavaju rizik kontaminacije u odnosu na mreže sa stalnim protokom vode. Ključni problem nije samo prekid isporuke, nego promjene pritiska i stagnacija vode u cijevima.
Kada voda prestane teći, dolazi do pada pritiska, što može omogućiti ulazak nečistoća iz okoline kroz sitna oštećenja u mreži. Istovremeno, voda koja ostaje u cijevima stagnira, gubi dezinfekcijsku zaštitu i postaje pogodnija za razvoj mikroorganizama, uključujući stvaranje biofilma (zajednice mikroorganizama). Kada se sistem ponovo pokrene, nagli protok može isprati te naslage i potencijalno ih dovesti do potrošača.
Zbog toga su sistemi sa redukcijama u svakom slučaju su rizičniji, sa većom vjerovatnoćom, povremene mikrobiološke neispravnosti vode, posebno neposredno nakon ponovnog puštanja. Dugoročno, takvi uslovi povećavaju vjerovatnoću narušavanja kvaliteta vode više nego u stabilnim, kontinuirano protočnim instalacijama”, pojašnjava Spahić za Bosnainfo.
Prekomjerna gradnja utječe na vodne resurse – zagađuje vodu, a cementiranje, asfaltiranje i krčenje šume doveli su do poremećaja u strukturi površine.
Na pitanje kako djelovati i zaštiti od zagađenja glavna izvorišta vode za Sarajevo, uvaženi profesor ističe:
“Prekomjerna gradnja utiče na vodne resurse tako što smanjuje prirodnu filtraciju i povećava zagađenje, pa zaštita izvorišta mora se provoditi kroz kontrolu prostora i upravljanje vodama, a ne samo kroz tretman vode na kraju sistema na vodozahvatu.
Prvi i najvažniji korak je stroga zaštita zona od mjesta odakle se padavinske vode slivaju površinski ili podzemno prema izvorištu. U područjima koja direktno napajaju izvorišta, posebno ona povezana s podzemnim recipijentima ograničavaju ili zabranjuju gradnju objekata, saobraćajnu infrastrukturu i industriju. Bez toga, svaka druga mjera je samo ublažavanje posljedica.
Pored toga, potrebno je smanjiti injektiranje“cementiranje” tla (asfaltom, betonom i sl.). Prirodne površine omogućavaju procese poput infiltracija, prije nego što dođe do izvorišta. Zato su važni zeleni pojasevi, očuvanje šuma i ograničavanje urbanog širenja na osjetljivim područjima.
Upravljanje otpadnim i padavinskim vodama mora biti znatno naprednije. Nekontrolisano oticanje sa urbanih površina nosi ulja, teške metale i druge zagađivače direktno u vodotokove i podzemlje. Rješenja uključuju retencione bazene, prirodne filtere i bolju kanalizacionu infrastrukturu.
Na kraju, ključna je kontrola i nadzor koji podrazumijevaju: redovno praćenje kvaliteta vode, strožije inspekcije nadzore i dosljednija primjena zakona. Bez provođenja propisa, ni najbolje planirane mjere nemaju stvarni efekat.
Suštinski, zaštita izvorišta nije jedno rješenje nego kombinacija ograničene gradnje na zabranjenim vodonosnim područjima, rekultivacija uzurpirane u prirodnu funkciju tla i kontrolisanje zagađenje prije nego što uopće dođe do vode”, naglašava prof. dr. Spahić.
Posebno zabrinjava i pitanje ugrožavanja vodozaštitnih zona kroz neadekvatnu gradnju, što dodatno produbljuje već postojeći problem i otvara prostor za dugoročne štetne posljedice po cijelu zajednicu.
Ekološki aktivisti u Sarajevu posljednjih dana upozoravaju na ozbiljne posljedice po vodosnabdijevanje glavnog grada nakon što je najavljeno da će Skupština Kantona Sarajevo razmatrati nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta pitke vode na području Sarajevskog polja. Prema njihovim tvrdnjama, predložene izmjene podrazumijevaju drastično smanjenje vodozaštitne zone, što bi otvorilo prostor za novu gradnju na područjima gdje je ona do sada bila zabranjena.
Institucije Kantona Sarajevo nisu organizovale niti jedan javni skup o vodozaštitnoj zoni, istakli su ranije iz Eko Akcije. Ne govori se dovoljno o opasnoj namjeri da je Nacrtom odluke u planu da se preko 250 hektara vodozaštitne zone na području Sarajevskog polja pretvori u unosno građevinsko zemljište.
Pitali smo akademika Spahića za mišljenje šta uraditi po ovom pitanju?
“Ako je riječ o planiranom smanjenju vodozaštitne zone, to nije tehničko nego strateško javno pitanje i zahtijeva organizovan stav građana i struke. S tim u vezi, hitno je potrebno od Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo tražiti potpunu i transparentnu objavu nacrta, studija uticaja i obrazloženja odluke o vodozaštitnim zonama u Sarajevskom polju. Bez uvida u dokumente nema kvalitetne i argumentovane rasprave.
Potrebno je pokrenuti – što su nevladine organizacije već u više navrata tražile – inicijativu za javnu raspravu, uključiti stručnjake (hidrologe, geoekologe, stručnjake za prostorno planiranje i dr.) i informisati širu javnost. Pitanja zaštite podzemnih voda ne trpe tišinu, jer posljedice nisu odmah vidljive, ali su dugoročne i često nepopravljive.
Također, neophodno je koristiti pravne mehanizme: podnošenje primjedbi na nacrt, pokretanje peticija, kao i upravnih ili sudskih postupaka u slučaju kršenja procedura ili standarda zaštite vodnih resursa.Na kraju, građani Sarajeva moraju se aktivnije uključiti u ovaj problem na koji s pravom ukazuju struka i nevladine organizacije, jer zajedničko djelovanje ima znatno veći uticaj od pojedinačnih reakcija.
Još nije kasno ako se reaguje na vrijeme — jer jednom učinjena greška, posebno kada je riječ o smanjenju vodozaštitnih zona, teško ili nikada ne može biti u potpunosti ispravljena”, zaključio je akademik prof. dr. Muriz Spahić za Bosnainfo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.