Od ljubičastog korijena do narandžaste revolucije
Mnogi će se iznenaditi podatkom da prve uzgojene mrkve uopće nisu bile narandžaste. Originalne sorte, koje vuku porijeklo iz centralne Azije, bile su tamnoljubičaste ili žute. Narandžasta mrkva kakvu danas poznajemo rezultat je selektivnog uzgoja u Nizozemskoj tokom 17. vijeka. Postoji popularna teorija da su nizozemski uzgajivači razvili ovu boju u čast kraljevske porodice Orange-Nassau, nakon čega je ova varijanta postala globalni standard zbog svoje slatkoće i otpornosti.
Mit o vidu i ratna propaganda
Vjerovatno najpoznatija tvrdnja o mrkvi jeste ona da pomaže ljudima da vide u mraku. Iako je mrkva bogata beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A neophodan za zdravlje očiju, priča o “noćnom vidu” bila je zapravo dio britanske propagande tokom Drugog svjetskog rata. Kako bi prikrili postojanje novih radarskih sistema kojima su presretali avione, Britanci su širili vijesti da njihovi piloti jedu velike količine mrkve, što im omogućava nevjerovatnu preciznost u mraku.
Nutritivni profil i termička obrada
Mrkva je jedinstvena u svijetu povrća jer je, s nutritivne tačke gledišta, ponekad bolja kuhana nego sirova. Dok sirova mrkva pruža odličan izvor vlakana i vitamina C, kuhanje razbija čvrste ćelijske zidove biljke, čime se oslobađa do tri puta više beta-karotena. Kako je ovaj spoj topiv u mastima, preporučuje se konzumacija mrkve uz malu količinu maslinovog ulja ili putera kako bi tijelo maksimalno iskoristilo njene benefite.
Upotreba izvan supe
Osim u gastronomiji, mrkva se kroz historiju koristila i u kozmetici. Ulje sjemena mrkve danas je visokocijenjen sastojak u anti-age preparatima zbog visoke koncentracije antioksidansa koji štite kožu od oksidativnog stresa. Također, prirodni šećeri u mrkvi čine je idealnom bazom za poslastice, što je dovelo do nastanka čuvenog “carrot cake-a”, koji je postao popularan u vremenima kada je rafinirani šećer bio luksuz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.