Ekonomija

Agrosektor u BiH najveći gubitnik: U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako je deficit razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2025. godini povećan je za 2,12 milijardi KM. Vrijednost izvoza iznosila je 17,42 milijarde KM, a uvoza 30,43 milijarde KM. Deficit u robnoj razmjeni iznosio je 13 milijardi maraka.

Agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi najveći deficit koji je lani iznosio 4,24 milijarde KM, a rezultat je uvoza od 5,55 milijardi KM i izvoza od 1,32 milijarde KM.

Ovisni o uvozu

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako je deficit razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode.

“Izvoz agroindustrije rezultirao je povećanjem plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi žitarica. U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, proizvodi na bazi žitarica i mliječna industrija. Agroindustrija ima prostora za dalji rast, ali za ubrzanje je potrebna i podrška domaćeg tržišta”, kazala je predstavnica Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, Amila Močević, tokom konferencije na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom.

Drvna industrija, kako je istaknuto, tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu. U 2025. godini izvoz je iznosio 2,60 milijardi KM, dok je uvoz bio 1,45 milijardi KM, što daje suficit od 1,15 milijardi KM.

EU ključni partner

Evropska unija ostaje ključna za bh. izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner, dok je unutar CEFTA-e zabilježen najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važniji prostor za plasman bh. proizvoda i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza.

U 2026. godini očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih oscilacija. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću, posebno u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije, IT-a i diverzifikovati izvoz na tzv. treća tržišta, posebno na SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju.