Sve od 1760. godine kada se u engleskoj parlamentatnoj praksi spominje budžet pravilo je da se o ovome raspravlja u najvišem zakonodavnom tijelu države. U našoj parlementarnoj praksi je to drugačije. Rekli bi bez reda i mimo bilo kojih zakonskih procedura. Na državnom nivou budžet se donosi na kraju godine za tekuću godinu.
U Federaciji BiH se ide u proceduru usvajanja budžeta mimo reda koji podrazumjeva ozbiljnu analizu i dijagnozu stanja sa propisanim procedurama donošenja i usvajanja. U najavi ministra finansija Federacije BiH se može vidjeti da od oko 8,8 milijardi KM budžetskih sredstava 50% pripada penzionerima, dok onih 50% pripada svim ostalim. To je oko 4,4 milijarde KM naspram oko 4,4 milijarde KM.
Niko ne govori o rekordnom budžetu. Prilivnu stranu budžeta čini ravnoteža po osnovu novog zaduženja ; dok na odlivnoj strani stoji uteg otplata i kamata po osnovu duga. Sa stanovišta obračuna očiti je nesklad prihoda i rashoda. Isti se prikriva stvarnim stanjem deficita, koji povećava javni dug. Taj nesklad priliva i odliva , sa jedne strane, i prihoda i rashoda, sa druge, upućuje na zaključak da se radi o nečemu što je u neravnoteži. To je jedan od osnovnih budžetskih principa koji se gubi.
S toga i princip jedinstva budžeta je narušen. Tako se ne vidi pravi fiskalni kapacitet po osnovu doprinosa, poreza i ostalih javnih prihoda. Lovci bi rekli da se u tome ” grmu krije zec”.
Doprinosi se obračunavaju na osnovice plata zaposlenih. Porezi pretežno dolaze iz poreza na potrošnju po osnovu akciznih i tarifnih (PDV) roba i usluga. Direktni porezi po osnovu dohodka i dobiti su znatni, ali nepriznati sa stanovišta fiskalnog kapaciteta. Javni prihodi koji bi mogli biti orginalni ili vlastititi pokazuju slabost javnog sektora privređivanja koji u pravilu generira gubitke.
S toga po prvi puta, u vrijeme inflatornih budžeta, se ne govori da je isti rekordan. Taj epitet bi se prije svega mogao izreći za javne rashode. Pravilo svakog finansijskog plana je da se polazi od javnih rashoda. Kod nas očito to pravilo ne važi. Ustvari nije ga moguće primijeniti.
S toga ostaje jedino moguće rješenje. Rješenje je da zakonodavna vlast na ” časnu riječ” usvoji ono što se nalazi u torbi ( bulgi) ministra finansija u Vladi F BiH. Ako tako ne bude onda je ” džabe ražanj, a zec u šumi” . Uteg je na onih 4,4 milijardi KM kod penzionera, koji može “posoliti” onih 17,2 % na sadašnje penzije.
To je temam dovoljno da se pokrije onih minimalnih 4,6% povećanja iz 2025. godine; koja je bila katastrofalna za penzionere a veoma izdašnja za sve ostale budžetske potrošače. S toga ispade da je ministrova torba ili bulga skroz “nategnuta” za ovu 2026. godinu. Umjesto “rekordnih reformi” imamo “rekordno kreditno zaduženje” po osnovu velikih deficita. To su novi porezi koji se sada nameću da bi bili plaćeni u budućnosti uz velike kamate i otplate. Za sada je to rekordnih preko 1,3 milijardi KM u 2026. godini.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.