Iako su manja kolebanja normalna, veliki skokovi mogu dugoročno štetiti zdravlju, osobito kod osoba s dijabetesom. Nutricionisti i dijabetolozi za portal Eating Well objašnjavaju koje navike najčešće uzrokuju te probleme.
Zanemarivanje stresa
Stres je neizbježan dio života, ali kronični stres može ozbiljno narušiti ravnotežu šećera u krvi. Dijetetičarka Rebecca Jaspan ističe da “kada smo pod stresom, oslobađaju se hormoni kortizol i adrenalin koji povećavaju šećer u krvi i remete normalno djelovanje inzulina”.
S ovim se slaže i nutricionistica Lauren Plunkett koja dodaje: “Kada je emocionalni stres stalan, prelazi u kronični oblik i dugoročno šteti zdravlju.”
Izvođenje vježbi visokoga intenziteta
Tjelovježba je ključna za zdravlje, ali kod nekih ljudi intenzivni treninzi mogu uzrokovati privremeni porast šećera. “”Tijelo tokom napora koristi više glukoze, a jetra oslobađa dodatnu količinu u krvotok. To je prirodna fiziološka reakcija”, objašnjava Jaspan.
Dijetetičarka preporučuje kombinaciju vježbi nižeg i srednjeg intenziteta poput hodanja ili pilatesa, osobito kod osoba s inzulinskom rezistencijom.
Uzimanje određenih lijekova
Neki lijekovi, poput kortikosteroida, antipsihotika, statina, beta-blokatora, diuretika i hormonskih terapija, mogu utjecati na metabolizam glukoze. Važno je konzultirati se s liječnikom o svim lijekovima koje uzimate, posebno ako imate dijabetes.
Nedovoljna hidratacija
Kada niste dovoljno hidrirani, glukoza se koncentrira u krvi i tako dolazi do porasta razine šećera. Preporučuje se unos 2.7 litara tekućine dnevno za žene i 3.7 litara za muškarce (uključujući i vodu iz hrane), pišu iz Eating Well. Boja urina trebala bi biti svjetložuta – to je dobar pokazatelj hidratacije.
Pretjerana konzumacija proizvoda bez šećera
Proizvodi s oznakama “bez šećera” nisu nužno bez ugljikohidrata. Oni i dalje mogu podići razinu glukoze u krvi, osobito ako ih se konzumira u većim količinama. “Apsorpcija ugljikohidrata traje satima. Ako razina glukoze ostaje povišena i između obroka, moguće je da je potrebno prilagoditi prehranu”, upozorava Plunkett.
Manjak sna
San i šećer u krvi povezani su u oba smjera. Loš san može uzrokovati porast šećera, dok povišeni šećer često prekida san, osobito zbog čestoga mokrenja. Studije pokazuju da osobe koje spavaju manje od šest sati imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Nedostatak sna također povećava inzulinsku rezistenciju i razinu glukoze ujutro.
Prekomjerno izlaganje suncu
Pretjerano sunčanje i opekline mogu povećati razinu šećera zbog boli i stresa koje uzrokuju, a stres automatski potiče lučenje hormona koji povisuju glukozu u krvi.