Kultura

"Životinjsko carstvo" Žan-Batista del Amoa: Porodična saga o nasljeđu i cijeni napretka

Izdavačka kuća Imprimatur objavila je, u prevodu Olje Petronić, „Životinjsko carstvo“, nagrađivani roman savremenog francuskog pisca Žan-Batista del Amoa.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Jedno od najzapaženijih djela novije francuske književnosti donosi mračnu i potresnu priču o pet generacija jedne porodice i nasilju koje se prenosi s koljena na koljeno.

Pročitajte još

Radnja romana obuhvata gotovo čitav jedan vijek, od 1898. do 1981. godine, i prati pet generacija porodice na francuskom selu, čije se skromno imanje postepeno pretvara u veliku industrijsku farmu za uzgoj svinja. Kroz ratove, ekonomske potrese i društvene promjene smjenjuju se generacije junaka čije su sudbine neraskidivo povezane sa zemljom i životinjama od kojih žive. U središtu priče nalazi se Eleonora, djevojčica koja odrasta u surovom seoskom domaćinstvu i čiji život povezuje različite epohe porodične historije. Dok se svijet oko nje mijenja, obrasci nasilja, potisnutih trauma i porodičnog ćutanja opstaju, prenoseći se na one koji dolaze poslije.

Međutim, „Životinjsko carstvo“ mnogo je više od porodične sage. Del Amo preispituje samu ideju ljudskog napretka, prikazujući kako modernizacija poljoprivrede i industrijalizacija uzgoja životinja postaju odraz čovjekove sve snažnije potrebe da ovlada prirodom. Granica između ljudskog i životinjskog svijeta pritom postaje sve nejasnija, a nasilje nad životinjama neraskidivo se prepliće s nasiljem među ljudima.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Ispisan raskošnim, gotovo tjelesnim jezikom, roman čitaoca uranja u svijet mirisa, zvukova, zemlje, krvi i tijela. Del Amo ne ublažava surovost života niti romantizuje prirodu, ali upravo u toj beskompromisnosti pronalazi izuzetnu književnu snagu. Njegova proza priziva tradiciju velikih naturalističkih romana, istovremeno otvarajući neka od najvažnijih savremenih pitanja o odnosu čovjeka prema drugim bićima.

Objavljen u Francuskoj 2016. godine, roman „Životinjsko carstvo“ osvojio je prestižnu nagradu Prix du Livre Inter, dok je njegov engleski prevod nagrađen priznanjem Republic of Consciousness Prize 2020. godine. O romanu su pisali brojni kritičari i novinari širom svijeta, ističući Del Amoovu izuzetnu stilsku snagu, mračnu atmosferu i beskompromisno istraživanje ljudske prirode.

„Del Amo posjeduje Floberovu virtuoznost.“

— The New York Times Book Review

„Vjerovatno će biti proglašen modernim klasikom.“

— The Guardian

„Dovoljno tame da stane uz najokrutnije romane Kormaka Makartija, ali trenuci ljudskosti i nježnosti ostavljaju bez daha.“

— The Paris Review

Žan-Batist del Amo, rođen 1981. godine, jedan je od najistaknutijih savremenih francuskih pisaca.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Pažnju književne javnosti privukao je već prvim romanom „Une éducation libertine“ (2008), za koji je dobio Goncourtovu nagradu za debitantski roman i Nagradu „Fransoa Morijak“ Francuske akademije.

Uslijedili su romani „Le Sel“ (2010), „Pornographia“ (2013) i „Životinjsko carstvo“ (2016), koji je bio u izboru za nekoliko važnih francuskih književnih nagrada i osvojio Prix du Livre Inter.

Kritika je ovaj roman dočekala s oduševljenjem i pripisala mu status klasika. Za roman „Le Fils de l’Homme“ dobio je Prix du roman Fnac 2021. godine, dok je njegov roman „La Nuit ravagée“ proglašen knjigom godine magazina „Lire“ 2025. godine i bit će adaptiran za Netflix.