Na javnom predavanju „Nacionalni laboratorij za Bosnu i Hercegovinu stvarni učinci akademskih istraživanja“, dr. sci. Offermann i dr. sci. Amer Ajanović, vodeći naučnik na projektu Sarajevskog jonskog akceleratora – SARAI na CERN-u i Univerzitetu u Sarajevu, govorili su o tome šta bi za BiH značilo stvaranje ozbiljne istraživačke infrastrukture i kako jedan mali akcelerator čestica može postati početak mnogo šireg naučnog i tehnološkog razvoja.
Prema dr. sci. Offermannu, jedan od ključnih problema je nedostatak povezanosti između univerziteta i industrije. Kako je istakao, veliki broj ljudi koji završavaju STEM studije u BiH karijeru nastavlja u obrazovanju, na univerzitetima ili u zdravstvenom sistemu, dok nedostaje prostor u kojem bi svoje znanje mogli pretvarati u nove proizvode, tehnologije i kompanije.
„Ono što bi univerzitet ili društvo ovdje trebalo raditi jeste stvaranje inkubatora, mjesta gdje ljudi s idejama mogu, besplatno ili uz vrlo nisku najamninu, otići i pokušati napraviti taj korak prema industriji“, rekao je Offermann.
Kao jedan od modela koji bi mogao smanjiti rizik za istraživače i mlade naučnike naveo je mogućnost da univerziteti svojim zaposlenima omoguće privremeni odlazak u industriju, uz zadržavanje akademske pozicije. Na taj način, smatra Offermann, naučnici bi imali sigurnost da pokušaju svoje ideje razvijati izvan akademskog okruženja, a da se mogu vratiti ukoliko takav poduzetnički iskorak ne uspije. Govoreći o načinu organizacije istraživanja u BiH, Offermann je ukazao i na potrebu formiranja nacionalnog naučnog vijeća, koje bi okupljalo naučnike iz BiH i međunarodne stručnjake i određivalo oblasti u kojima zemlja može ostvariti relevantan doprinos na globalnom nivou.
„Bosna je mala zemlja, kao što je i Nizozemska, odakle ja dolazim. Ne možete raditi sve. Morate odlučiti na čemu je fokus“, poručio je Offermann, ukazujući na potrebu strateškog usmjeravanja ograničenih resursa prema oblastima u kojima BiH može razvijati vlastite kapacitete.
Posebno je kritički govorio o fragmentiranosti sistema visokog obrazovanja. Naveo je da BiH ima oko 30 univerziteta, od čega osam javnih i 22 privatna i to za približno tri miliona stanovnika, te ocijenio da takav sistem nije održiv sa stanovišta razvoja nauke i istraživanja. Kao jednu od svojih ideja predstavio je i mogućnost stvaranja državnog naučnog instituta organizovanog po principu CERN-a, u kojem bi istraživači iz cijele BiH radili zajedno, uz međunarodne standarde, konkurentne uslove i jasnu istraživačku misiju.
„Moj san je stvoriti takav institut. Nadam se da je dr. sci. Amer Ajanović voljan ostati u ovoj zemlji i postati član tog instituta. I to bi bio naš doprinos razvoju ovog ionskog izvora“, kazao je Offermann.
Dr. sci. Amer Ajanović predstavio je SARAI – Sarajevski akcelerator jona – kao konkretnu priliku da se u Sarajevu razvija istraživačka infrastruktura koja bi istovremeno služila fundamentalnoj nauci, obrazovanju i budućim tehnološkim primjenama.
„SARAI predstavlja jednu malu mašinu, odnosno šupljinu u kojoj postoje elektromagnetna polja koja nam omogućavaju da ubrzavamo čestice od jedne tačke do druge, od manjih prema većim energijama. Takve čestice ili male snopove možemo koristiti u višestrukim primjenama“, objasnio je dr. sci. Ajanović. Prema njegovim riječima, u svijetu se trenutno koristi više od 50.000 akceleratora u industrijske svrhe, što pokazuje potencijal ove tehnologije daleko izvan same fundamentalne fizike. Ipak, osnovni cilj SARAI-ja nije neposredna komercijalizacija.
„Primarni cilj ovog laboratorija je razvoj fundamentalne nauke. Za mlade ljude, za ljude koji su zaljubljenici u nauku, fiziku, biologiju, hemiju, matematiku, jedan ovakav poduhvat omogućava prostor gdje se mogu igrati sa svojim idejama, eksperimentisati i zamišljati nove ideje bez pritiska da od toga nešto mora nastati sutra“, rekao je Ajanović.
Upravo su takva istraživanja, prema njegovim riječima, kroz historiju često vodila do rezultata koje u trenutku pokretanja istraživanja niko nije mogao predvidjeti. Kao primjer naveo je CERN, čija je osnovna misija bila istraživanje fundamentalne fizike, ali je rad naučnika u toj instituciji doveo i do razvoja tehnologija sa širokom primjenom. Ajanović je kao jedan od primjera naveo World Wide Web, koji je nastao iz potrebe naučnika CERN-a za efikasnijom razmjenom informacija, kao i primjenu akceleratorske tehnologije u liječenju određenih oblika raka. Potencijal SARAI-ja vidi i u oblastima koje su neposredno povezane sa kulturnom i prirodnom baštinom BiH. Akceleratorska tehnologija mogla bi, kako je naveo, omogućiti istraživanje materijala i umjetnina, uključujući mogućnost proučavanja stećaka, njihovog sastava i načina zaštite od uticaja klimatskih promjena. Moguće primjene uključuju i istraživanja u oblasti materijala, kao i razvoj tehnologija poput mikročipova i superračunara, kakve se razvijaju u srodnim istraživačkim centrima u regiji.
Dr. sci. Ajanović je posebno naglasio da SARAI ne treba posmatrati izolovano, već kao početak infrastrukture koja se može razvijati u skladu sa budućim potrebama i idejama.
„Ovo je prilika da kvalitetni naučnici ostanu u BiH“, rekao je.
Za dr. sci. Ajanovića, jedan od najvažnijih potencijalnih rezultata projekta nije samo sama tehnologija nego i mogućnost da se stvori prostor za novu generaciju istraživača.
Podsjećamo da je dr. sci. Ajanović dio svog obrazovanja i istraživačke karijere proveo u inostranstvu, u Turskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, a danas radi na projektu koji povezuje CERN sa Univerzitetom u Sarajevu.
„Mislim da je ovaj projekat jedna prilika da omogućimo i drugim kvalitetnim istraživačima i istraživačicama da imaju opciju da ostanu u BiH, da ne moraju ići dalje vani“, rekao je Ajanović.
Dodao je da je razvoj ovakvog projekta dugotrajan proces, posebno zato što BiH nema tradiciju izgradnje ovakve vrste istraživačke infrastrukture.
„Postoje akceleratori koji su primijenjeni u medicini, ali oni su razrađeni, dizajnirani i pokazani da rade u inostranstvu, a onda su doneseni ovdje i ljudi su trenirani da ih koriste. Pravljenje jednog malog laboratorija sa linearnim akceleratorom u našem podneblju, gdje nemamo tradiciju takvih poduhvata, vrlo je zahtjevno“, kazao je Ajanović.
Predavanje je otvorilo šire pitanje o tome treba li Bosna i Hercegovina ostati prvenstveno korisnik tehnologija razvijenih drugdje ili početi graditi vlastitu sposobnost da učestvuje u njihovom razvoju.
Za dr. sci. Offermanna, odgovor podrazumijeva stratešku reformu istraživačkog sistema, snažniju vezu univerziteta i industrije, koncentraciju resursa i stvaranje institucija koje mogu privući i zadržati najbolje naučnike, a za dr. sci. Ajanovića, SARAI predstavlja jedan konkretan korak u tom pravcu, odnosno laboratoriju koja počinje malim akceleratorom, ali čiji se potencijal može razvijati prema novim istraživanjima, tehnologijama i međunarodnim saradnjama.
„Ne želim davati velike nade, ne znamo šta će biti. To je zapravo ljepota ovoga. Shvatio sam da iziskuje vrijeme, pogotovo kada se pokušava napraviti nešto što ne postoji u našem podneblju“, zaključio je dr. sci. Ajanović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.