Espresso, domaća ili filter, samo crna kafa, jaka i bez ičega.
Godinama se po internetu vrte tvrdnje da taj izbor otkriva mnogo više od ukusa: da su ljubitelji crne kafe direktniji i samostalniji, skloniji minimalizmu, da više cijene autentičnost i lakše gutaju „gorke istine“. Problem je što iza većine tih tvrdnji ne stoje ozbiljni naučni dokazi.
Postoji, ipak, jedno istraživanje koje je pokušalo da utvrdi da li sklonost ka gorkom ukusu ima ikakve veze sa osobinama ličnosti.
Rezultati su privukli ogromnu pažnju jer su pokazali vezu koju bi malo ko očekivao. Ali prije nego što nekoga osudite samo zato što pije espresso bez šećera, vrijedi razumjeti šta su naučnici zaista otkrili.
Studija koja je pokrenula priču o crnoj kafi i karakteru
Psiholozi Kristina Sagioglu i Tobijas Grajtmajer sa Univerziteta u Insbruku sproveli su dva istraživanja na ukupno 953 odrasle osobe u SAD. Učesnici su ocenjivali koliko vole različite ukuse i namirnice, pa zatim popunjavali upitnike kojima su merene osobine ličnosti, uključujući narcizam, makijavelizam, psihopatiju, svakodnevni sadizam, agresivnost i osobine iz modela „velikih pet“.
Rezultati objavljeni u časopisu „Appetite“ pokazali su da je opšta sklonost ka gorkim ukusima povezana sa izraženijim takozvanim mračnim osobinama ličnosti, a najdoslednija veza pronađena je sa svakodnevnim sadizmom i psihopatskim crtama.
Kafa je bila jedna od namirnica koje su istraživači svrstali među gorke, zajedno sa pivom, tonikom, rotkvicama i celerom. Odatle je nastao veliki broj naslova koji godinama tvrde da „ljudi koji piju crnu kafu imaju psihopatske osobine“. To je, međutim, mnogo jača tvrdnja od onoga što studija zapravo pokazuje.
Ne, studija nije pokazala da su ljubitelji crne kafe psihopate.
Istraživači nisu uzeli grupu ljudi koji piju espresso bez mleka i šećera pa utvrdili da su psihopate. Ispitivali su opštu sklonost ka gorkom ukusu. Štaviše, autori su i sami naišli na zanimljiv problem.
Kada su posebno posmatrali namirnice koje ljudi smatraju veoma gorkim, među njima i kafu, rezultati su bili malo drugačiji. Nisu se sasvim poklopili sa odgovorima na pitanje koliko ljudi generalno vole gorak ukus.
Kod tog skupa gorkih namirnica nisu pronađene značajne korelacije sa osobinama takozvane „mračne tetrade“. Autori su zato upozorili da ne mogu pouzdano da objasne razliku između opšte sklonosti ka gorčini i preferencija prema konkretnim namirnicama.
Još zanimljivije, konkretna sklonost ka gorkoj hrani u tom delu istraživanja bila je povezana i sa ekstraverzijom i otvorenošću prema iskustvima. Pretvaranje jedne statističke povezanosti u tvrdnju „pijete crnu kafu, imate mračnu ličnost“ nema naučno opravdanje.
Sami istraživači naveli su da se studija oslanja na to šta su ispitanici govorili o svojim ukusima, a ne na laboratorijsko testiranje u kojem bi svako probao istu kafu ili istu gorku supstancu.
Primetili su i mogućnost da odgovor na pitanje „volim gorku hranu“ nosi određenu kulturnu ili jezičku asocijaciju. Možda deo ljudi već povezuje reč „gorak“ sa gorkim ili neprijatnim karakterom, što može da utiče na rezultate upitnika.
Autori zato navode da je potrebno dodatno eksperimentalno istraživanje. Radi se o korelaciji, a i kada dve osobine idu zajedno, to ne znači da jedna izaziva drugu. Crna kafa vas neće pretvoriti u psihopatu, niti neko postaje skloniji gorkoj kafi zato što ima određenu osobinu ličnosti, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.