Kako navodi Guardian, ideja da je statičan način života povezan sa lošijim zdravljem je sada naširoko podržana. Međutim, do sada je bilo nejasno koji je optimalan broj koraka kojem bi ljudi trebali težiti, ili da li za to postoji gornja granica iznad koje se postiže samo minimalna korist za zdravlje.
Kako bi to istražili, istraživači predvođeni Maciejem Banachom, profesorom kardiologije na Medicinskom univerzitetu u Lođu u Poljskoj, oslanjali su se na podatke iz 17 prethodnih studija koje su uključivale 226.889 ljudi. U tim studijama su se u prosjeku pratili podaci prikupljeni u periodu od sedam godina, a istraživači su na osnovu njih procijenili zdravstvene uticaje različitih brojeva koraka napravljenih u jednom danu.
Studija, objavljena u European Journal of Preventive Cardiology, ukazuje da najmanje 3.967 koraka dnevno počinje da smanjuje rizik od umiranja od bilo kojeg uzroka, dok 2.337 koraka dnevno smanjuje rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti.
Iznad ovih granica, svako povećanje od 1.000 koraka dnevno je povezano sa smanjenjem rizika od umiranja od bilo kojeg uzroka za 15%, dok je povećanje od 500 koraka dnevno povezano sa smanjenjem slučajeva smrti od kardiovaskularnih bolesti za 7%.
“Naša studija potvrđuje da što više hodate, to bolje. Otkrili smo da se to odnosi i na muškarce i na žene, bez obzira na godine i bez obzira na to da li živite u umjerenom, suptropskom ili subpolarnom području svijeta, ili regiji s promjenjivom klimom”, rekao je Banach.
Za mlađe starosne grupe, najveće poboljšanje zdravlja zabilježeno je kod pojedinaca koji su dnevno napravili između 7.000 i 13.000 koraka, dok je za starije od 60 godina to bilo između 6.000 i 10.000 koraka.
Tim je također procijenio utjecaj hodanja do 20.000 koraka dnevno, što je ekvivalentno hodanju 9-10 milja za prosječnu osobu, i otkrio da se zdravstvene koristi nastavljaju povećavati.
“U svijetu u kojem imamo sve naprednije lijekove za ciljanje specifičnih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, vjerujem da uvijek trebamo naglašavati da promjene načina života, uključujući ishranu i vježbanje, mogu biti barem jednako – ili čak više – učinkovite u smanjenju rizika kardiovaskularnih bolesti i produžavanju života”, rekao je Banach.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nedovoljna fizička aktivnost je sada četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu, sa 3,2 miliona smrtnih slučajeva godišnje.