Downov sindrom poremećaj je koji se u prosjeku javlja na jedno od 650 novorođene djece, a povezan je s viškom jednog hromozoma ili dijela hromozoma u jezgri.
Kod zdravih ljudi, jezgra sadrži 46 hromozoma, odnosno 23 para koji su naslijeđeni od oba roditelja, dok Downov sindrom uzrokuje pogrešan prijenos hromozoma tokom stanične diobe spolnih stanica te se u jednoj stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog hromozoma.
Ta se promjena može otkriti testovima već od 10. sedmice trudnoće.
Naziva se i poremećajem 21. hromozoma, jer upravo na tom hromozomu dolazi do trisomije (T21), pa je tako izabran i datum obilježavanja svjetskog dana osoba s Downovim sindromom – 21. marta. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta, no uz ranu medicinsku skrb i intervenciju te odgovarajuću podršku zajednice mogu se uspješno integrirati u društvo.
Djeca i osobe s Downovim sindromom imaju okruglo lice izravnanog profila, širok i kratak vrat, te kosi položaj očiju i malena usta i nos, po čemu se izdvajaju od ostalih. No, to su ujedno i vrlo tople i emotivne osobe, pa ćete ih najčešće zapaziti po tome što otvoreno i dobrodušno prihvaćaju sve ljude oko sebe, vrlo su komunikativni i nesebično dijele ljubav i radost.
U njihovom društvu uvijek je puno smijeha i često nas znaju podsjetiti na to koliko emocija može prenijeti jedan običan’ zagrljaj. Zbog toga su često rado prihvaćeni u društvu, posebno među djecom, jer dječjim očima promatraju svijet.
Simbol Downovog sindroma su šarene čarape, a na današnji dan obuvaju se različite, kako bi se – uz veselje koje osobe s Downovim sindromom šire oko sebe, istaknula različitost vezana uz 21. hromozom.