Žene koje ondje dožive 70 godina imaju znatno veće izglede da dožive stotu nego žene u ostatku Sardinije, Italije, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
Istraživači sada žele otkriti šta se krije iza ovog fenomena.
Malo mjesto koje bi moglo postati nova „Plava zona“
U planinskom selu u srcu Sardinije, italijanskog otoka poznatog po iznimno dugovječnom stanovništvu, naučnici su pronašli nešto što bi moglo predstavljati novi svjetski fenomen.
Prije otprilike 20 godina upravo su na Sardiniji istraživači identificirali prvu takozvanu „Plavu zonu“, odnosno geografsko područje u kojem je zabilježena iznimno visoka dugovječnost stanovništva.
Sada bi novo takvo područje moglo biti pronađeno u malom mjestu Bolotana, udaljenom približno 110 kilometara zapadno od izvorne sardinske „Plave zone“.
Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Aging, donosi posebno zanimljive podatke o ženama iz tog mjesta. Prema analizi demografskih podataka iz perioda od 2021. do 2025. godine, 70-godišnja žena koja živi u Bolotani u prosjeku može očekivati još 20,85 godina života.
Poređenja radi, prosječno očekivano trajanje života 70-godišnje žene iz pokrajine Nuoro, kojoj Bolotana pripada, iznosi 18,61 godinu. Na nivou cijele Sardinije taj broj iznosi 18,4 godine, dok je italijanski prosjek 18,06 godina.
No, još je nevjerovatnija razlika kada se pogleda vjerovatnoća da žena koja u Bolotani doživi 70 godina dočeka i svoj 100. rođendan.
Gotovo 14 posto žena moglo bi doživjeti stotu
Prema procjeni istraživača, 70-godišnja žena iz Bolotane ima čak 13,83 posto vjerovatnoće da će doživjeti 100 godina.
Razlika u odnosu na druge sredine izrazito je velika.
U pokrajini Nuoro ta procijenjena vjerovatnoća iznosi 4,33 posto, na nivou Sardinije 4,43 posto, dok je za Italiju u cjelini samo 3,54 posto.
Istraživači navode i međunarodno poređenje koje dodatno pokazuje koliko je rezultat iz Bolotane neuobičajen. Vjerovatnoća da 70-godišnja žena iz tog mjesta doživi 100. godinu života više je nego tri puta veća od odgovarajuće vjerovatnoće zabilježene među ženama u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kada se zajedno posmatraju očekivano trajanje života nakon 70. godine i vjerovatnoća doživljavanja stote godine, žene iz Bolotane imaju iznimno visoke izglede za dug život na svjetskom nivou.
Prema istraživačima, po tim pokazateljima Bolotana zauzima drugo mjesto u svijetu, odmah iza Hong Konga.
„Mislimo da je ovo najdugovječnija ženska populacija na svijetu ili joj je vrlo blizu“, rekao je epidemiolog i koautor istraživanja S. Jay Olshansky sa Univerziteta Illinois u Chicagu.
Olshansky smatra da bi otkrivanje razloga takve dugovječnosti moglo imati posljedice daleko izvan granica Sardinije.
„Ako možemo identificirati karakteristike koje stoje iza ove dugovječnosti i pomoći ljudima da ih usvoje, ostatak svijeta može imati koristi od razumijevanja vrijednosti koje njeguju ove zajednice“, poručio je.
Muškarci također žive dugo, ali njihov rezultat nije toliko ekstreman
Fenomen u Bolotani ipak nije jednak za oba spola.
I muškarci u tom mjestu žive dugo, ali kod njih nije zabilježen jednako ekstreman obrazac dugovječnosti kao kod žena.
Sedamdesetogodišnji muškarac iz Bolotane u prosjeku ima još 16,02 godine života pred sobom. To je samo nešto više od italijanskog državnog prosjeka, koji iznosi 15,48 godina.
Međutim, kada se ponovo posmatra mogućnost doživljavanja stote, razlika postaje mnogo izraženija.
Procijenjena vjerovatnoća da 70-godišnji muškarac iz Bolotane doživi 100 godina iznosi 4,92 posto. To je više od tri puta veći udio u odnosu na državni italijanski prosjek od samo 1,41 posto.
Dakle, i muškarci u Bolotani pokazuju izrazitu dugovječnost, ali je kod žena obrazac toliko snažan da je privukao posebnu pažnju istraživača.
Postoji važna ograda: rezultati zavise od perioda koji se posmatra
Ipak, naučnici upozoravaju da rezultate treba posmatrati s određenim oprezom.
Glavni razlog je mala populacija Bolotane. Tokom perioda obuhvaćenog istraživanjem u mjestu je živjelo svega 2.266 stanovnika, zbog čega relativno mali broj ljudi može značajno utjecati na statističke procjene.
Istraživači su to pokazali promjenom perioda koji su analizirali.
Kada su umjesto godina od 2021. do 2025. posmatrali period od 2015. do 2019., procijenjena vjerovatnoća da 70-godišnja žena doživi 100 godina iznosila je samo 1,46 posto.
To je dramatično manje od 13,83 posto iz novijeg posmatranog perioda.
Ipak, čak je i tada očekivano trajanje života 70-godišnjih žena u Bolotani bilo relativno visoko. Iznosilo je 18,3 godine, što je i dalje bilo više od italijanskog državnog prosjeka.
Drugim riječima, istraživači ne skrivaju činjenicu da statistički rezultati mogu znatno varirati zbog malog broja stanovnika i odabranog vremenskog perioda.
Zašto su naučnici uopće počeli proučavati Bolotanu?
Pažnju istraživača u početku nije privukla statistička analiza, nego nešto mnogo jednostavnije – neuobičajeno veliki broj stogodišnjaka koji žive u maloj zajednici.
O njima je pisala i lokalna internetska stranica, koja je odala priznanje stanovnicima koji su doživjeli iznimno duboku starost.
No, Bolotana nije zanimljiva samo zbog broja ljudi koji dožive stotu. Istraživači smatraju da mjesto ima još jednu veliku prednost kada je riječ o proučavanju dugovječnosti.
„Ono što Bolotanu čini izvanrednom jeste nevjerovatno bogata historijska dokumentacija koja nam omogućava da sa sigurnošću procijenimo dob pri rođenju i smrti“, objasnio je Olshansky.
Naime, općinski i crkveni matični zapisi sežu stoljećima unazad. Zahvaljujući njima istraživači su mogli nezavisno provjeriti podatke o dobi stanovnika.
„Za svaku osobu koja je doživjela više od 100 godina možemo potvrditi dob. Nema nikakve nejasnoće“, rekao je Olshansky.
Takva dokumentacija posebno je važna u istraživanjima ekstremne dugovječnosti jer omogućava naučnicima da provjere jesu li podaci o dobi zaista vjerodostojni.
Tajna dugog života još uvijek nije otkrivena
Iako su naučnici otkrili izrazit obrazac dugovječnosti, još ne mogu odgovoriti na najvažnije pitanje: zašto žene u Bolotani žive toliko dugo?
Autori istraživanja priznaju da njihova demografska analiza nije bila osmišljena kako bi otkrila konkretne uzroke.
Zato predlažu dodatna istraživanja koja bi se bavila pojedincima i pokušala utvrditi biološke, životne i društvene faktore koji bi mogli objasniti ovaj fenomen.
U naučnom radu navodi se nekoliko mogućih objašnjenja. Među njima su genetsko naslijeđe, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, podrška porodice, društvena povezanost, dugotrajan život u istom mjestu te dostupnost zdravstvene zaštite.
Moguću ulogu mogao bi imati i sam okoliš u kojem stanovnici Bolotane žive.
Olshansky ističe da je riječ o strmom i brdovitom području, da se velik dio hrane uzgaja lokalno te da društvena izolacija među stanovnicima nije česta.
„Imate usko povezanu zajednicu u kojoj se ljudi brinu jedni o drugima“, rekao je Olshansky. „Kretanje se uglavnom odvija hodanjem, a ne vožnjom.“
No, naučnici zasad ne mogu tvrditi da je upravo neki od tih faktora odgovoran za iznimnu dugovječnost. Koliki je doprinos prehrane, tjelesne aktivnosti, genetike, društvenih odnosa ili okoliša tek treba potvrditi budućim istraživanjima.
Bolotana bi mogla postati nova „Plava zona“
Ipak, činjenica da je mjesto sada identificirano kao područje s neuobičajeno visokim potencijalom dugovječnosti mogla bi privući još veću pažnju naučne zajednice.
Rezultati istraživanja predlažu Bolotanu kao kandidata za status nove „Plave zone dugovječnosti“.
Dan Buettner, koautor istraživanja, istraživač dugovječnosti i osnivač kompanije Blue Zones, Inc., koja promoviše i komercijalizira koncept „Plavih zona“, smatra da je sada najvažnije otkriti šta se zapravo događa u ovom malom sardinskom mjestu.
„Sada znamo da se u Bolotani događa nešto izvanredno“, rekao je Buettner.
No, prema njegovim riječima, to je tek početak.
„Sljedeći je korak razumjeti zašto se to događa i mogu li te spoznaje pomoći ljudima drugdje da žive duže i zdravije“, poručio je.
Bolotana tako zasad ostaje naučna zagonetka. Podaci pokazuju da njene stanovnice, posebno one koje dožive 70 godina, imaju iznimno visoke izglede za dug život, a historijski zapisi omogućavaju istraživačima da njihovu dob provjere s neobičnom preciznošću.
No, odgovor na pitanje krije li se iza svega genetika, tradicionalna prehrana, svakodnevno hodanje po strmim ulicama, snažne porodične veze, život u istoj zajednici ili kombinacija svih tih faktora tek treba biti pronađen.
Jedno je, međutim, već jasno: naučnici su u Bolotani pronašli obrazac koji je dovoljno neobičan da ovo malo sardinsko mjesto svrstaju među najozbiljnije kandidate za novu svjetsku „Plavu zonu“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.