Naučnik koji je decenijama proučavao svemir otvoreno je upozoravao na scenarije koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli ozbiljno ugroziti ljudsku civilizaciju.
Među njima su se posebno izdvajale četiri prijetnje – nuklearni rat, genetski modificirani patogeni, klimatske promjene i nekontrolirani razvoj vještačke inteligencije.
Godinama nakon njegove smrti neka od tih upozorenja zvuče aktuelnije nego ikada.
Ljekari su mu davali dvije godine života
Hawking je rođen 8. januara 1942. godine u Oksfordu, tačno 300 godina nakon smrti Galilea Galileija (Galileo Galilei). Preminuo je 14. marta 2018. godine, na dan rođenja Alberta Einsteina (Albert Einstein), u 76. godini.
Njegov život obilježila je bolest koja mu je dijagnosticirana dok je bio veoma mlad. Sa samo 21 godinom otkrivena mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), a ljekari su tada procjenjivali da bi mogao živjeti još svega nekoliko godina, prenosi Dnevno.
Dogodilo se upravo suprotno. Hawking je s bolešću živio decenijama, izgradio izuzetnu naučnu karijeru i postao jedan od najprepoznatljivijih naučnika na svijetu.
Njegova istraživanja crnih rupa donijela su revolucionarne rezultate. Posebno je poznat po teorijskom otkriću da crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu emitirati zračenje, koje je kasnije nazvano Hawkingovo zračenje.
Upozoravao na klimatske promjene
Jedno od njegovih najčešćih upozorenja odnosilo se na globalno zagrijavanje.
Hawking je smatrao da bi nekontrolirane klimatske promjene mogle imati katastrofalne posljedice za Zemlju i ljudsku civilizaciju.
Upozoravao je na mogućnost dostizanja kritičnih tačaka nakon kojih bi klimatske promjene bilo izuzetno teško zaustaviti.
Godinama nakon njegove smrti svijet se suočava s rekordnim temperaturama, toplotnim talasima, požarima, sušama i drugim ekstremnim vremenskim pojavama.
To ne znači da se ostvario neki precizni Hawkingov „proročanski scenarij“, ali problem na koji je upozoravao danas je veoma stvaran, piše Stil.
Posebno ga je zabrinjavala vještačka inteligencija
Drugo Hawkingovo upozorenje koje je posljednjih godina dobilo sasvim novu težinu odnosi se na vještačku inteligenciju.
Hawking nije tvrdio da je sama tehnologija nužno loša. Naprotiv, smatrao je da bi njen razvoj čovječanstvu mogao donijeti ogromne koristi.
Problem je vidio u mogućnosti stvaranja sistema koji bi jednog dana mogli nadmašiti ljudsku inteligenciju i čije ciljeve ljudi više ne bi mogli efikasno kontrolirati.
Vještačka inteligencija danas je već dio svakodnevice miliona ljudi, a njen ubrzani razvoj otvorio je rasprave o sigurnosti, kontroli, tržištu rada i pravilima njene upotrebe.
Ipak, nije tačno tvrditi da se Hawkingovo najcrnje upozorenje već ostvarilo. Dogodio se tehnološki razvoj zbog kojeg su pitanja koja je postavljao postala mnogo konkretnija i aktuelnija.
Strahovao i od nuklearnog rata i modificiranih virusa
Na njegovom spisku potencijalnih katastrofa nalazio se i nuklearni rat.
Hawking je smatrao da čovječanstvo raspolaže tehnologijom kojom može nanijeti katastrofalnu štetu samom sebi i upozoravao da ljudska agresivnost u kombinaciji s modernim oružjem predstavlja ozbiljan rizik.
Govorio je i o opasnosti od bioloških prijetnji, uključujući genetski modificirane viruse.
Razvoj nauke omogućava čovjeku da intervenira u biologiju na načine koji su prethodnim generacijama bili nezamislivi, a Hawking je strahovao da bi takve mogućnosti mogle biti zloupotrijebljene.
Spas je vidio izvan Zemlje
Uprkos upozorenjima, Hawkingov pogled na budućnost nije bio isključivo pesimističan.
Vjerovao je u nauku, ljudsku radoznalost i istraživanje svemira. Smatrao je da čovječanstvo dugoročno ne bi trebalo ostati civilizacija vezana isključivo za jednu planetu.
Zbog toga je zagovarao istraživanje svemira i eventualno stvaranje ljudskih naseobina izvan Zemlje.
Širenje na druge planete za njega nije predstavljalo samo ostvarenje naučnofantastičnih ideja, već i svojevrsno osiguranje opstanka ljudske vrste.
Njegove riječi danas zvuče drugačije
Hawking nije bio prorok i njegova upozorenja ne treba predstavljati kao precizna predviđanja budućnosti.
Bile su to procjene rizika naučnika koji je smatrao da tehnološki napredak čovječanstvu istovremeno pruža nevjerovatne mogućnosti, ali i sredstva kojima može ugroziti vlastiti opstanak.
Klimatske promjene danas su stvarnost, dok se vještačka inteligencija razvija brzinom koja je prije samo desetak godina djelovala teško zamislivo. Nuklearno oružje i biološki rizici također nisu nestali.
Upravo zbog toga Hawkingova upozorenja, gotovo deceniju nakon njegove smrti, ponovo privlače pažnju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.