Magazin

Warholov portret Marilyn Monroe prodat za čak 195 miliona dolara!

Andy Warhol (1928. – 1987.) možda nije bio revolucionar ali se, zahvaljujući sposobnosti da opipa puls vremena, nametnuo kao jedan od najutjecajnijih umjetnika dvadesetog vijeka. Samog sebe je uspio učiniti nekom vrstom brenda a, za razliku od purista, nije se ustručavao baviti trivijalnostima. Oni koji su ga optuživali za površnost propustili su, međutim, uočiti subverzivan karakter njegove strategije, koja je podizala veo sa skrivenih mehanizama savremenog potrošačkog društva.

FOTO: TINO ROMANO/EPA
FOTO: TINO ROMANO/EPA

Od 1962. godine, kad je naslikao konzervu supe “Campbell”, njegovih poslovičnih “petnaest minuta slave” ne jenjava, a radovi su mu nakon smrti, kako to već biva, dodatno dobili na cijeni. Široj javnosti naročito su poznati njegovi portreri slavnih, od Jackie Kennedy i Elvisa Presleya do komunističkog diktatora Mao Zedonga. Najčešće bi njihove fotografije projektorom prenio na platno, a potom ih bojio drečavim bojama. Ponavljanjem istih motiva, devaluirao je pojam originala, jedno od najsvetijih načela umjetnosti. Daljnji korak u odmicanju od autentičnosti umjetničkog djela bila je podjela posla karakteristična za industrijsku proizvodnju. Kako su narudžbe rasle, zapošljavao je sve više saradnika: grafički rad zapravo je bio manufakturni proizvod.

Jedno od najpoznatijih Warholovih djela, portret glumice Marilyn Monroe iz 1963. godine, nedavno je “planulo” za 195 miliona dolara, što ga čini najskupljim radom američkog umjetnika koji je ikad prodan na aukciji. “Shot Sage Blue Marilyn”, kako glasi puni naziv ove slike, bila je u vlasništvu bračnog para Thomasa i Doris Ammann, pasioniranih kolekcionara moderne umjetnosti, a pod čekić je došla u “Christie’su”. Iz čuvene aukcijske kuće poručuju da je riječ o jednom od najprepoznatljivijih djela u historiji, a otišli su čak toliko daleko da su ga usporedili s Leonardovom “Mona Lisom” i Botticellijevom “Venerom”.

Ali, postoji još jedan razlog za ovako vrtoglavu cifru: “Marylin” je jedina preživjela “atentat” na Warholove slike iz te serije. U septembru 1964. godine, “papa popa” izložio je pet slika s likom seksipilne glumice na zidovima svoje “Tvornice”. Konceptualna umjetnica Dorothy Podber pucala je na četiri od pet “Merlinki”, proglasivši to kazneno djelo – performansom, piše Lucija Kapural.